U sklopu manifestacije „Dani džemata i džamija“ večeras je u Tuzli u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tuzla i Instituta za društvena i religijska istraživanja otvorena izložba „Berati o postavljenju imama i mujezina na području Zvorničkog sandžaka“ autora Šefke Sulejmanovića i Kemala Nurkića.

Dr. Sulejmanović je podsjetio da je Zvornički sandžak svojevremeno bio jedna administrativna jedinica u okviru Osmanskog Carstva u kojem je nastala specifična kultura koju mi danas nazivamo orijentalno-islamska kultura.

– U jednoj doktorskoj disertaciji navedeno je 177 džamija ili vjerskih objekata u kojima su postavljani vjerski službenici, a na večerašnjoj izložbi predstavljeno je 15 panoa koji govore o postavljenju imama u tim džamijama. Najstariji berat je iz 1721. godine, a govori o postavljenju imama u Mehmed-hanovoj džamiji, a najmlađi berat je iz 1870. godine, a u tom beratu se govori o postavljenju imama u Musa-pašinoj džamiji u Novoj Kasabi – kazao je dr. Sulejmanović.

Jedan berat govorio i o postavljenju imama u Arslanaginoj odnosno Vikaljskoj džamiji iz 1854. godine.

– Mogu reći da ova izložba koja ima dokumentaristički karakter pruža solidnu platformu za formiranje jedne slike o Osmanskom Carstvu koje je kao jedna moćna država imala svoje određene padove, ali je, zasigurno imala i visoke kulturno-civilizacijske domete – istakao je dr. Sulejmanović.

Mr. Kemal Nurkić, stručni saradnik za orijentalno i nematerijalno naslijeđe u Zavodu za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona je kazao da je osmanska građa vrlo bitna za proučavanje prošlosti Bosne i Hercegovine.

– Svaki dokument koji nađemo na osmanskom i koji možemo prevesti na bosanski jezik je od izuzetnog značaja za narode u Bosni i Hercegovini. Kada konkretno govorimo o beratima (berat je riječ koja znači dokret, postavljenje nekoga na određenu poziciju) o postavljenjima imama, vjerskih službenika na području Zvorničkog sandžaka obuhvaćen je period od sredine 18. stoljeća pa do skoro 20. stoljeća – istakao je Nurkić.

Nurkić je naglasio da berati ujedno pokazuju i kontinuitet vjerskog života na ovim prostorima i što je vrlo važno, govori o postavljenju vjerskih službenika iz reda našeg naroda.

– Berati nam pokazuju da su naši preci ovdje živjeli, stvarali, radili, gradili i nama dali u emanet da ovo čuvamo kako bismo i mi prenijeli na sljedeće generacije – kazao je Nurkić i pojasnio da su granice Zvorničkog sandžaka u 19. stoljeću obuhvatale područje današnjeg Tuzlanskog kantona, Semberije i Posavine.

Izložbu je otvorio hafiz Ahmed Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla. Hafiz Huskanović je podsjetio na riječi rahmetli Dževada Karahasana koji je govoreći o neuništivosti Bosne i Hercegovine kazivao da je to iz razloga što je Bosna čedo kulture i nju održava kultura.

Izložba će u Međunarodnom ateljeu „Ismet Mujezinović“ biti otvorena do 31. maja 2024. godine.