U organizaciji Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli i Fondacije “Alija Izetbegović” danas je u Tuzli počeo naučni simpozij “40 godina od Sarajevskog procesa 1983. – historijski, pravni i medijski aspekti montiranog sudskog procesa bošnjačkim intelektualcima”.

Simpozij je pod pokroviteljstvom potpredsjednika Federacije BiH Refika Lende organizovan povodom obilježavanja 40. godišnjice Sarajevskog procesa i 20. godišnjice smrti predsjednika Alije Izetbegovića.

O ovoj temi, kazao je prof. dr. Amir Karić, dekan Pravnog fakulteta u Tuzli, važno je razgovarati i u pogledu refleksija i određenih posljedica tog događaja na kasnije događaje u Bosni i Hercegovini.

– Sve do donašnjeg dana ovaj događaj ima određene reperkusije u smislu optuživanja Bošnjaka za iste one inkriminacije za koje je i tada montiran cijeli proces. Naime, cijeli proces je montiran sa inkriminacijom da su muslimani ovdje planirali nekakvu islamsku državu. Obzirom na tadašnji društveno-politički sistem i cijeli jednopartijski, autoritarni režim, taj proces se ne može drugačije tretirani nego kao montiran, jer su kasnije i analize pokazale da je on takav bio – istakao je Karić.

Važno je, dodao je Karić, kada se navršava 40 godina od procesa, da se sa historijske distance sagleda to što se dešavalo 1983. godine, okolnosti u kojima se dešavalo, historijske, političke, pravne, medijske okolnosti, da se analizira, o tome razgovara i da se na neki način pokušaju naći odgovori na sve ove stigmatizacije koje se i danas Bošnjacima podmeću, a koje nastaju sa stanovišta islamofobije kao jedne vrste rasizma.

– I dan-danas svako malo iz tog istog centra iz kojega dolazi taj velikodržavni projekat možemo čuti kako je Islamska deklaracija temelj i cilj određenih politika. Ovo nije tema koja je čisto historijska, ovo je tema sa vrlo aktualnim implikacijama na današnju Bosnu i Hercegovinu, na njen položaj i položaj Bošnjaka. Zbog toga smo odlučili da u povodu 40 godina od ovog događaja okupimo jednu grupu stručnjaka koji će na ovom simpoziju pokušati dati odgovore na pitanja u kakvim okolnostima se ovaj proces odvijao i kakve posljedice ovaj proces ima na današnji položaj Bosne i Hercegovine i Bošnjaka posebno – kazao je dekan Karić.

Prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, član Upravnog odbora Fondacije “Alija Izetbegović”, izjavio je da su se od momenta kada je Fondacija odlučila organizirati ovaj simpozij vodili činjenicom da je nakon 40 godina potrebno s različtih aspekata istražiti šta se događalo u tom procesu, koje su činjenice prešućene, a koje su danas dostupne.

– Sarajevski proces jedan je od onih procesa kojem je prethodilo puno montiranih procesa u historiji, on neće biti ni posljednji koji je montiran. Svjedoci smo te montaže procesa. Zanimljivo je da je ovaj proces došao na valu afirmacije Bosne i Hercegovine kao države. Poslije ustava iz 1974. godine BiH je izašla u afirmiranu republiku koja više nije bila samo nerazvijena republika nego se počela pojavljivati sa svojim subjektivitetom – istakao je Rizvanbegović.

On je dodao da se moralo, iz pozicije velikosrpskog hegemonizma napraviti ovaj proces te da se tražilo da se uhapsi jedan značajan broj intelektualaca. Bosanske vlasti su se odlučile za ovu grupu ljudi, a saslušali su više od 300 intelektualaca.

– Značaj ovog simpozija je i u tome što će razotkriti prešućene činjenice, jer historija Bosne je, zapravo historija prešućenih činjenica. Meni je žao da se o rahmetli Aliji Izetbegoviću govori kao političaru, on nije bio političar, on je bio puno više od toga. On je bio državnik, gledao je državu kao budućnost, a ne državu do izbora. Uglavnom političari gledaju državu do izbora, rahmetli Alija je gledao državu u jednom periodu koji je pred nama. Mi imamo državu i, ako Bog da, mi ćemo je sačuvati – kazao je Rizvanbegović.

Na simpoziju će svoje teme izložiti Amir Duranović sa Filozofskog fakulteta Sarajevo, Safet Bandžović i Senija Milišić sa Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu, Ajdin Huseinspahić sa Pravnog fakulteta Zenica, Selmo Cikotić sa Fakulteta političkih nauka Sarajevo, a sa različitih aspekata na simpoziju će govoriti Faris Nanić, Fikret Muslimović, Mustafa Spahić, Edhem Bičakčić, Đula Maglajlija, Nermina Baljević i Sabina Berberović.