Medžlis Islamske zajednice Brčko, Gazi Husrev-begova biblioteka i Muftijstvo tuzlansko organizirali su u petak, 24. oktobra 2025. godine, kolokvij “Abdulgani-ef. Ibrahimbegović – život i djelo” povodom 80 godina od njegovog preseljenja na ahiret.

Kolokvij je organiziran kao dio projekta Tezkiretnama kroz koji se oživljava institucionalno sjećanje na Bošnjake koji su radom i djelovanjem u mjestima gdje su živjeli dali veliki doprinos očuvanju islama, kulture i tradicije Bošnjaka.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je ovom priliko istakao da tezkiretnamom obnavljamo našu memoriju.

-Činimo to ovoga puta prema jednoj važnoj instituciji u ovome gradu, Čačak medresi i prema pojedincu koji je iznimno značajan za ovu instituciju, poznatom prosvjetitelju u našem narodu Abdulgani-ef. Ibrahimbegoviću. Imamo instituciju i pojedinca i ne treba postavljati pitanje šta je važnije. Institucije, ustanove i pojedinci čine cjelinu, sintezu. Samo tako možemo imati afirmirane pojedince i uspješne institucije. Danas je malo Brčaka koji bar nešto ne znaju o Čačak medresi i Abdulgani-ef. Ibrahimbegoviću. Ali mi tezkiretnamom želimo da naše stanovite vrijednosti čuvamo tako što ćemo ih prenijeti u nasljedstvo generacijama koje će dolaziti, naglasio je muftija Fazlović.

U ime domaćina skupa prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Brčko Mustafa-ef. Gobeljić.

Prisutne je poselamio i o vezi Čačak medrese u Brčkom i Behram-begove medrese u Tuzli govorio je direktor Behram-begove medrese dr. Admir Muratović.

Život i djelovanje muderrisa Ibrahimbegovića sa posebnim osvrtom na njegovu ulogu u Čačak medresi kao i izložbu pripremljenu za ovu priliku predstavio je mr. Meho Manjgo.

O historijatu, radu i ulozi Čačak medrese na planu obrazovanja muslimana brčanskog kraja govorio je mr. Mustafa-ef. Muharemović, predsjednik Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Zvornik.

Moderator je bio Mevludin-ef. Smajlović.

Abdulgani-ef. Ibrahimbegović je osnovno obrazovanje stekao u Brčkom, a srednje i visoko u Istanbulu. Idžazetnamu iz tradicionalnih i racionalnih nauka dobio je od muderrisa Ahmeda Hamdija, sina Ali Avni-efendije. Po okončanju studija vratio se u Brčko gdje je prema podacima iz dostupne dokumentacije započeo raditi kao vjersko-prosvjetni službenik 1906. godine. Rješenjem Zemaljskog vakufskog ravnateljstva za Bosnu i Hercegovinu br. 181 od 8. septembra 1907. godine imenovan je za muderisa Čačak medrese u Brčkom, a ovo imenovanje potvrđeno je i dekretom reisul-uleme Mehmeda Teufik-ef. Azabagića 23. oktobra 1907. godine. Pored poslova u Čačak medresi obavljao je i dužnost imama u Atik-Savskoj džamiji u Brčkom.

U periodu osmanske vladavine u Brčkom su otvorene dvije medrese, ali je starija zatvorena krajem toga perioda ili početkom perioda austrougarske vladavine. Od tada pa do početka Drugog svjetskog rata u Brčkom je postojala samo Čačak medresa. Otvorili su je prognanici iz Čačka između 1832. i 1862. godine. Učenici u medresi bili su uglavnom s područja Brčkog i okolnih mjesta.