Povodom 90. godišnjice od izlaska prvog broja časopisa Hikmet, Muftijstvo tuzlansko je u četvrtak 28. novembra 2019. godine organiziralo okrugli sto na kojem je bilo govora o vremenu i okolnostima u kojima je nastao ovaj list, sadržajima i autorima tekstova, njegovoj ulozi u vjersko-prosvjetnom uzdizanju Bošnjaka i alimima iz porodice Čokić koji su ga pokrenuli.

Na okruglom stolu govorili su muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, muftija Islamske zajednice Bošnjaka u Evropi izvan domovinskih zemalja Osman-ef. Kozlić, prof. dr. Ismet Bušatlić i prof. dr. Adnan Jahić. Moderator je bio dr. Sead Seljubac.

Prvi broj Hikmeta objavljen je 7. aprila 1929. godine. U narednih sedam godina objavljena su 72 broja, a vlasnik i urednik časopisa bio je Ibrahim Hakki Čokić. List je izlazio sve do 14. novembra 1936. godine kada će biti obustavljeno njegovo izdavanje. U decembru 1993. godine obnavlja se i ponovo pokreće Hikmet, a njegov izdavač je Muftijstvo tuzlansko. U ovom periodu urednici su bili prvo prof. dr. Adnan Jahić, a kasnije muftija Osman-ef. Kozlić. U aprilu 2001. godine objavljen je dvobroj (148-149.) nakon čega je Hikmet ponovo prestao izlaziti.

Govoreći o ehlusunnetskom diskursu u Hikmetu i tekstovima Ibrahim-ef. i Abdurahman-ef. Čokića, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović je kazao da su oni svoje radove iz islamskih disciplina isključivo zasnivali na temeljnim islamskim izvorima, te djelima klasičnih i modernih autoriteta ehlisunetske orijentacije, čime su posvjedočili svoju dosljednost u zastupanju ehlisunetskog učenja. „Težili su da muslimane upoznaju s ispravnim učenjem o islamskom vjerovanju, sa smislom i značenjem islamskih propisa, te s islamskim pogledima na važna aktuelna pitanja društvenog života,“ kazao je muftija Fazlović, te je naglasio kako je Hikmet dao značajne refleksije u vremenu kada je pokrenut ali i u kasnijim vremenima.

Hikmet se neizostavno veže za društveno buđenje uleme u Kraljevini Jugoslaviji, ističe prof. dr Adnan Jahić, redovni profesor Univerziteta u Tuzli.

„Hikmet se javio u vrijeme kada su se bosanski muslimani Bošnjaci našli u procjepu između kulturnih i duhovnih strujanja iz Evrope i njihove tradicije, kulture i duhovnosti orijentalno-islamskog porijekla. U tom smislu Hikmet je nastojao da artikulira tradicionalno, muslimansko, islamsko mišljenje u vrijeme kada se pojavljuju modernistički, reformistički pristupi u poimanju islama. Ukazivao je na važnost šireg, društvenog angažmana uleme, te potrebu da se sa jedne savremene perspektive iznova promišlja naslijeđe bosanskih muslimana i islamskog svijeta općenito,“ ističe prof. dr. Adnan Jahić.

Prof. dr. Ismet Bušatlić, umirovljeni profesor i višegodišnji dekan FIN-a u Sarajevu, govorio je o načinu na koji se Hikmet bavio temama iz islamskog svijeta, zemljama, ljudima, događajima, knjigama i časopisima o kojima je pisao.

„Redakcija Hikmeta je imala sluha odakle će uzeti i šta će prevesti i objaviti. Tu će se preplitati različite teme, a kako je islam neiscrpno vrelo, redakcija je u uslovima u kojima se pojavila, tražila i našla rješenje da Hikmet bude kopča uleme i muslimana u Bosni sa islamskim svijetom, i to na način da se muslimani osjećaju kao braća, kao dijelovi jedne zgrade,“ kazao je dr. Bušatlić.

Ovaj list nastao je u specifičnim historijskim okolnostima u kojima su pojedini muslimanski prvaci u Tuzli smatrali da svoje stavove trebaju predstaviti i braniti upravo kroz pisanu riječ, ističe muftija Osman-ef. Kozlić.

„U to vrijeme se širom Bosne i Hercegovine pojavljuju različiti listovi vjersko-prosvjetne orijentacije koji su imali za cilj usmjeravati javno mnijenje muslimana. Bilo je to vrijeme u kojem su muslimani Bošnjaci bili izluđivani pozivima da budu sve i svašta a najmanje muslimani i Bošnjaci. Tako je pojava Hikmeta u Tuzli, bez obzira što se sa današnje distance ocjenjuje da je uređivačka politika lista promovirala konzervativne stavove koji su imali za cilj očuvanje tadašnjih krutih tradicijskih obrazaca, ipak bila pozitivna u smislu da je svoje stavove u listu Hikmet branila snagom argumenta a ne nekim drugim neprimjerenim metodama,“ kazao je muftija Kozlić, te je istakao da muslimani danas u Bosni i Hercegovini, u eri globalizacije i prave poplave svakojakih naslova, knjiga i štiva, a posebno u eri interneta i portala, moraju imati Hikmet ili neki drugi sličan list, jer je pisana riječ, knjiga ili list poput Hikmeta, osnovni preduvjet za prosvjećivanje našeg nacionalnog bića.

Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović se zahvalio svim učesnicima ovog okruglog stola, te je izrazio nadu da ćemo do naredne jubilarne 100. godišnjice ponovo imati Hikmet u Tuzli sa čvrsto osiguranim putem za budućnost. 

Suorganizatori okruglog stola, kojem su prisustvovali potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS Ramiz Salkić, premijer Tuzlanskog kantona Denijal Tulumović i članovi porodice istaknutih tuzlanskih alima Abdurahmana i Ibrahima Čokića,  a koji je organizovan povodom 90. godišnjice od izlaska prvog broja časopisa Hikmet bili su Behram-begova medresa i Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli.