Počela manifestacija Dani Hasana Kaimije 2014 

Roman „Paučina“ Samedina Kadića najbolja knjiga ∙ Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo posthumno se dodjeljuje Mehmed ef. Hafizoviću…

Dvanaesta kulturno-vjerska manifestacija „Dani Hasana Kaimije“ otpočela je u ponedjeljak 2. juna 2014. godine posjetom mezaru Mehmed ef. Hafizovića, kome je postuhmno pripala povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo. Mehmed ef. Hafizović je bio imam, komandant jedinice „Hasan Kaimija“, koja je djelovala u okviru Prve muslimanske podrinjske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine, šejh tekije nakšibendijskog reda i veoma ugledna i autoritativna ličnost. Na tuzlanskom mezarju Goli brijeg proučen je Jasin pred njegovu dušu. Dajući obrazloženje za posthumnu dodjelu Plakete „Hasan Kaimija“, tuzlanski muftija Vahid ef. Fazlović, u fukciji predsjednika organizacionog odbora ovogodišnje manifestacije, kazao je na press konfrenciji u Tuzli, kako je Mehmed ef. Hafizović, ostavio dubok trag u bošnjačkom narodu, kao šejh i ugledni zvornički i malozvornički imam, a Plaketu „Hasan Kaimija“ će primiti članovi njegove porodice.

U okviru manifestacije „Dani Hasana Kaimije“ bijenalno se dodjeljuje i nagrada za najbolje književno ostvarenje, a u jakoj konkurenciji nagrada će pripasti mladom autoru Semedinu Kadiću za roman „Paučina“. Član Žirija, književnik Nijaz Alispahić je rekao da se među djelima uspješnih i poznatih autora Kadićevo djelo nametnulo svojim kvalitetom inovativnošću, što je opredijelilo Žiri da ovu knjigu proglasi najboljom. Žiri je radio u sastavu: prof. dr. sc. Vedad Spahić, mr. Sc Erna Murić i mr sc. Nijaz Alispahić. Roman „Paučina“, objavljen je u TKD „Šahinpašić“ 2013. godine.

Nagrade će biti dodijeljene i u dvije učeničke kategorije – za najuspjelije literarne radove osnovaca koji su pisli na temu „Velika srca vole, a mala traže da budu voljena“, te najuspjelije literarne radove srednjoškolaca koji su se natjecali pišući na temu „Svaki dan traži da bude najljepši u našem životu“. U kategoriji osnovnih škola prvo mjesto je osvojila Almedina Čivić, iz Prve osnovne škole Živinice, drugo mjesto Melisa Bahor, Druga osnovna škola Grčica Brčko i treće mjesto Almedin Ćasurović, Osnovna škola Gračanica Živinice. U kategoriji srednjih škola prvo mjesto je osvojila Belma Babić, Gimnazija “Ismet Mujezinović” Tuzla, drugo mjesto Robert Gardaš, Srednja medicinska škola Tuzla i treće mjesto Una Bajrić, Gimnazija Lukavac.

Program Dvanaestih Dana Hasana Kaimije, prema riječima Mustafe Muharemovića, bit će realizovan na području Zvornika, a neki sadržaji će se po već uobičajenoj praksi realizirati u Sapni i Tuzli. Kao član Organizacionog odbora Manifestacije Muharemović je izdvojio izložbu karikature „Bolonja u BiH“, doc. Dr. Benjamina Muhamedbegovića, promocije knjiga: „Pjesme zemlje i tla“, autora Mehmeda Pargana, zatim „Sarajevo u Bašeskijino doba – jezik kao stvarnost“, autorice prof. dr. Kerime Filan, te romana „Tajna (samo za predodređene)“ autorice Esme Bandić. Svečano otvorenje manifestacije Dani Hasana Kaimije predviđeno je za petak 6. Juni 2014. Godine u 14.30 u Domu omladine u Zvorniku. Navečer će na tvrđavi Starog grada Zvornika biti upriličena dodjela nagrada i književno veče na kome će sudjelovati književnici: Nijaz Alispahić (Tuzla), Osman Baymak (Prizren, Kosovo), Safet Berbić (Banovići), Donika Dabishevci (Priština, Kosovo), Mehmed Đedović (Kalesija), Hadžem Hajdarević (Sarajevo), Husein Hasković (Sarajevo), Mehmed Pargan (Tuzla), Nadija Rebronja (Novi Pazar, Srbija), Goran Simić (Sarajevo), Mile Stojić (Sarajevo), Fahrudin Sinanović (Kalesija), Jusuf Trbić (Bijeljina) i Metin Turan (Istanbul, Turska). Očekuje se nastup KUD Osnovne škole „Podrinje“ iz Mihatovića kod Tuzle.

Pored kulturno-umjetničkih sadržaja bit će upriličeni i brojni vjerski sadržaji, među kojima Hatma dova šejh-Hasanu Kaimiji, kijam-zikr i mevlud, a u programu će učestvovati Hor Medžlisa  Islamske zajednice Zvornik.

Manifestacija se zatvara u nedjelju 8. juna narodnim veseljem na Kula Gradu.

Obrazloženje Žirija za dodjelu nagrade „Hasan Kaimija“ 2014. godine

Žiri u sastavu: prof. dr. sc. Vedad Spahić, mr. Sc Erna Murić i mr sc. Nijaz Alispahić odlučio je nagradu „Hasan Kaimija“ za 2014. godinu dodijeliti Samedinu Kadiću za roman „Paučina“, objavljen u TKD „Šahinpašić“ 2013. godine. Uz odluku žiri daje sljedeće obrazloženje:

Unutar trendovski prepoznatljivog narativa o susretu Pisca i Lika, autor Samedin Kadić je u romanu „Paučina“ uspio se izdići iznad poetoloških klišea i ispričati zanimljivu priču o dječaku, adolescentu, madom imamu, studentu i piscu Emiru, koji pokušava objaviti svoj prvi roman. Pri tomi dolazi u sukob sa jednim od prototipova lika iz svoga romana, što poprima elemente krimi priče, koju tako vješto pridržava od proklizavanja u trivijalni diskurs metaproznim autotematizacijama na fonu nepresahle diskusije odnosu fikcije i faktografije. Sama tema o životu nekadašnjeg svršenika medrese i intelektualca sa aspiracijama ka pisanju otvorila je mogućnost da se ironizira i kritizira tzv. bošnjačka muslimanska inteligencija ali i čitav čaršijski mentalitet kao jedan od derivata nacionalnog identiteta Bošnjaka. Razuđeni registar „osobne enciklopedije“ glavnoga junaka uokviruju: autsajedrski korijeni, ruralno porijeklo, status šehidskog djeteta, odrastanje u prigradskom miljeu, formalno vjersko obrazovanje, pop-kultura, beletristička i filozofska literatura…

Na tim osnovama dizajnirana svjetonazorska vizura polazište je iz kojeg autor ironizira političku i ideološku spregu, tektoniku dodira i srazove vjerskog i sekularnog („Uče ezani, svjedočeći jednoću Boga u dolini zlatne teladi“, veli Kadić u svome romanu), čineći to sa sviješću da grebe po ranama koje teško da će ikada zarasti. Zapravo centralna Kadićeva tema su recentne konfiguracije bošnjačkog identiteta, tema koju razvija briljantnim metonimijskim zasijecanjem u paradigme bosanske društvene zbilje, razobličujući tobožnje tačke oslonca naše identitatrne novogradnje, tē „paučine za koje mislimo da su stijene“. Po srijedi je ne samo prikladna metaforička korelacija naslova i sadržaja nego i snažna poruka da se definitivno mora učiniti nešto kako bi se zaustavilo to naše, kako kaže Kadić, „zaslijepljeno batrganje na prhkim mrežama što se sreberenasto cakle nad uskiptjelom provalijom“.

Ukazavši se kao svojevrsno osvježenje na bh književnoj sceni Kadić je članovima žirija nagrade „Hasan Kaimija“ pružio rijetko zadovoljstvo susreta sa najprefinjenijim literarnim tretmanom tema koje ovdašnji pisci najradije zaobilaze, a organizatora manifestacije „Kaimijini dani“ obradovao činjenicom da je reputacija nagrade romanom „Paučina“ više nego potvrđena.

Obrazloženje povelje „Hasan Kaimija“ za životno djelo

Organizacioni odbor kulturno-vjerske manifestacije Hasan Kaimija, na svom sastanku održanom 09.04.2014. godine donio je odluku da se Povelja za životno djelo „Hasan Kaimija“, dodijeli 2014. godine imamu-šehidu i nakšibendijskom šejhu rahmetli Mehmed-ef. Hafizoviću.

OBRAZLOŽENJE

Mehmed-efendija je rođen 1957. godine u selu Potočari, opština Srebrenica. Tu u Srebrenici završio je osnovnu školu, nakon koje se upisao na Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, koju završava školske 1977/78. godine.

Nakon odsluženja armije počeo je svoj rad kao imam, hatib i mualim u Malom Zvorniku, gdje ga je zatekao rat. Više od mjesec dana ostao je sa svojim džematom, ili bar onim što je od tog džemata ostalo, u Malom Zvorniku, pod izuzetno teškim uslovima. Kada je postalo već nepodnošljivo i kada je zaprijetila opasnost direktno po njegov život i život njegove porodice, uz Allahovu pomoć, među posljednjima iz džemata uspijeva se, preko Srbije, prebaciti u Mađarsku, a odatle, nakon kratkog vremena, prelazi u Hrvatsku.

Mehmed-efendija se u Hrvatskoj angažovao na radu sa muhadžirima redovno održavajući vezu sa Bosnom.

Kada su se za to stekli potrebni uslovi vratio se u Bosnu i uključio u redove Armije BiH, u Prvu podrinjsku muslimansku brigadu. U sklopu te brigade ubrzo će osnovati jedinicu pod nazivom „Šejh Hasan Kaimi“. Kao emira pomenute jedinice suđeni čas ga sustiže za vrijeme jedne od akcija njegove jedinice na prvoj borbenoj liniji, u ponedjeljak 02.05.1994. godine, na kladanjskom ratištu. Ratno priznanje “Zlatni ljiljan” posthumno mu je dodijeljeno 1996. godine.

Za nesvakidašnje i izuzetne rezultate koje je rahmetli Mehmed-ef. postigao, kao imam i šejh, za dosljedno i plodonosno izvršavanje svoje  misije koja mu je povjerena i koju je s ljubavlju i požrtvovanjem izvršavao, za nesebično žrtvovanje u borbi za odbranu vjere i domovine, a povodom 20 godina od njegovog preseljenja na bolji svijet, dodjeljuje mu se Povelja „Hasan Kaimija“ za životno djelo.  Povelju preuzima njegova porodica.