“Imami Srebrenice 1992-1995: Memorizacija kao zavjet i opomena“ knjiga je koja bi trebala iz štampe izaći početkom marta ove godine.
Autor knjige je Alija Jusić, glavni imam Odbora Islamske zajednice (OIZ) Srebrenica tokom Agresija na Bosnu i Hercegovinu, a izdavač je Institut za društvena i religijska istraživanja iz Tuzle.
Institut za društvena i religijska istraživanja u okviru svog rada i djelovanja ima izdavačku djelatnost. Jedan od fokusa u radu izdavačke djelatnosti jeste afirmacija spisateljskog, istraživačkog i stručnog rada naših imama.
– Alija-ef. Jusić bio je imam u Potočarima i glavni imam OIZ Srebrenica tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. On je na osnovu svog sjećanja i zabilješki koje je sačuvao napisao značajnu knjigu dokumentarističkog karaktera – kaže za Preporod.info Emir Šečić, sekretar Instituta.
Prema Sečićevim riječima, autor se potrudio da u svom rukopisu iznese neke nove činjenice i informacije o vjerskom životu u Srebrenici tokom agresije, a koje nismo imali priliku do sada čitati u dostupnoj literaturi.
– Ova publikacija nam po prvi put donosi cjelovite biografije 54 imama koji su boravili u Srebrenici tokom agresije na BiH. Knjiga je obogaćena fotografijama i prilozima tako da autor uz svaku biografiju donosi profilnu fotografiju svakog imama. Na tehničkoj i stručnoj obradi radili smo skoro godinu dana. S velikim nestrpljenjem iščekujemo njeno pojavljivanje iz štampe – govori Šečić.
Autor knjige Alija Jusić smatra da je knjiga važno svjedočenje i da treba ostati kao zavjet i opomena.
– Ja sam živi, autentični svjedok života, rada i svih drugih aktivnosti u Srebrenici od 1992. do 1995. godine. Vjerske aktivnosti odvijale su se prema prilikama u nametnutoj agresiji, ali ponosno i dostojanstveno, kako imama, tako i svih pripadnika islama, od najmlađih do najstarijih. Mislim da je ovo prva knjiga, gdje se na jednom mjestu govori na temu vjerskog života, rada imama, sveukupnoj organizaciji, stanju i rušenju džamija i ostalih objekata u vlasništvu Islamske zajednice u Srebrenici. Također, ima i drugih priloga i sadržaja – kaže za Preporod.info autor Jusić.
Kada je 16. jula 1995. godine prešao u proboju na slobodnu teritoriju u Tuzlu, Jusić je sa sobom je donio spisak svih imama sa osnovnim biografskim podacima i dužnostima koji su bili u Srebrenici, te ga je dostavio Muftijstvu tuzlanskom.
– Početkom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, gotovo svi imami u Podrinju, ostali su u svojim džematima i bili živa podrška svojim džematlijama i herojima odbrane ovih područja. Ono što sam čuo, kako u svom džematu Potočari, tako i u drugim džematima od Kamenice (OIZ Zvornik), Cerske (OIZ Vlasenica), Pobuđa i Konjević Polja (OIZ Bratunac), džematlije i svi Bošnjaci bi govorili, dobro je, sa nama je i naš efendija. To oslikava pravu ulogu imama i oni su to dokazali. Nije bilo lahko, imami su se stopili sa džematlijama i bili su svi u istom položaju i preživjeli sve strahote i prilike zajedno – govori Jusić.
Vjerski život i rad imama odvijao se po džematima na slobodnim teritorijama. Imam Jusić u knjizu najviše prostora je posvetio događanjima od marta 1993. do 11. jula 1995. godine.
– Ukupno je obuhvaćeno 54 imama, sa dužnostima do i tokom agresije na Podrinje i RBiH. Bilo je i učenika medresa, ali su oni u potpunosti realizirali misiju imama, kao da su godinama bili imami, pa se ovo pisanje odnosi na sve one koji su boravili u Srebrenici po bilo kojem osnovu. Od ukupno 54 imama koji su boravili u Srebrenici, njih 27 su šehidi. Tadašnji OIZ Srebrenica 13 šehida, Bratunac 7 šehida, Zvornik 3 šehida, Vlasenica 3 šehida i Višegrad 1 šehid. Preživjelih imama bilo je 27, danas živih 15, ostali su do sada preselili na ahiret – ističe Jusić.
OIZ Srebrenica, prisjeća se Jusić, formirali su aprila 1993. godine i od tada sve do 11. jula 1995. godine kao institucija postoji i funkcioniše.
– Tada sam od strane svih imama izabran za glavnog imama. Dogovarajući se, živjeli smo i radili profesionalno i odgovorno sa puno entuzijazma, bez obzira na stanje i okolnosti, sve do okupacije i genocida u Srebrenici 11. jula 1995. godine. Sastajali smo se jednom mjesečno, po potrebi i češće – ističe Jusić.
Prisjeća se da su imena četiri imama iz Srebrenice bila izostavljena na šehidskoj ploči ispred Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Pisao je molbu Ilmiji da se imena četiri imama šehida iz Srebrenice dodaju na ploču.
– U januaru 2023. godine dobio sam pozitivan odgovor od predsjednika Ilmije, Nesib ef. Hadžića, da će se dopisati imena imama šehida – dodaje Jusić ističući da je upravo strah od zaborava ova četiri imama bio razlog pisanja ove vrijedne knjige.
Uz podršku svoje porodice, Jusić je nastavio pisati o vjerskom životu, organizaciji Islamske zajednice i njenom funkcionisanju, kao i o životu i aktivnostima u Srebrenici do 11. jula 1995. godine, a nakon podrške dr. Šefke Sulejmanovića, direktora Instituta za društvena i religijska istraživanja i Emira Šečića, sekretara Instituta odlučio je knjigu ponuditi široj čitalačkoj publici.
(Alem Dedić/Preporod.info)
Najava
