Ramazan je poseban mjesec u kojem vjernici praktikuju post, što znači suzdržavanje od hrane i pića od zore do zalaska sunca. Tokom ovog perioda, organizam prolazi kroz različite fiziološke promjene, pa je pravilna ishrana od velike važnosti kako bi se očuvalo zdravlje i osigurala potrebna energija za svakodnevne aktivnosti.

Post je sa medicinskog stajališta, zdrav i koristan za organizam. Pošto se tokom dana ne jede ni ne pije, važno je znati koju hranu jesti kako bi tijelo imalo dovoljno energije i hranjivih sastojaka koji ga štite i pomažu mu da pravilno radi.

Jedno od temeljnih pravila je da hrana koja se unosi za sehur treba da bude visokoproteinska, (npr. jaja, meso, mliječni proizvodi, mahunarke), jer ona duže drži sitost i daje tijelu energiju za cijeli dan. Prilikom posta tijelo se čisti od štetnih toksina, preveniraju se mnoge bolesti, a i postiže povoljan efekat na sva tkiva i organe. Zbog toga se post preporučuje kao mjera za poboljšanje zdravlja.

Post može biti težak za tijelo, posebno ljeti kada su visoke temperature. Zato je važno jesti raznovrsnu i uravnoteženu hranu i ne pretjerivati u količinama. Najveći problem posta je nedostatak vode, jer to može dovesti do velike žeđi i dehidracije, naročito kod onih koji rade cijeli dan, posebno na vrućini. Zato je važno piti dovoljno vode prije početka posta.

Prehrana u vrijeme posta je svedena na dva glavna obroka: sehur i iftar, koji su podjednako bitni za normalan rad organizma. Stoga se namirnice koje se konzumiraju u ramazanu, prije svega, moraju unositi umjereno, trebaju biti nutritivno vrijedne i zdravstveno ispravne, kako se ne bi preopteretio organizam. Ukoliko se uđe u malo dublju analizu sastava hrane, uočit će se da važnu ulogu imaju osnovni energetski i gradivni sastojci: proteini, ugljikohidrati i lipidi. Proteini pomažu u izgradnji i obnovi tijela (mišići, koža, organi). Ugljikohidrati daju brzu energiju. Masti (lipidi) su izvor dugotrajne energije i pomažu tijelu da pravilno radi.

Kako bi se pravilno rasporedio udio proteina, ugljikohidrarta i lipida u obrocima, važno je poznavati njihove uloge u metabolizmu. Poznato je da prosti ugljikohidrati (šećer, med, voće (banane, jabuke, grožđe, narandže), mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt – zbog laktoze), slatkiši i gazirani sokovi) imaju veoma brz metabolizam i u tijelu se razgrade za 2 do 3 sata, dok je za razgradnju proteina i lipida potrebno 6 do 8 sati, ponekad i više (proteini i lipidi: meso (piletina, govedina, riba), jaja, mliječni proizvodi (sir, jogurt, mlijeko), mahunarke (grah, leća, slanutak), orašasti plodovi (bademi, orasi, kikiriki), tofu, soja, biljna ulja (maslinovo, suncokretovo, kokosovo), maslac i margarin, orašasti plodovi (orasi, bademi, lješnjaci), avokado, riba (losos, tuna – bogata zdravim mastima), sjemenke (suncokret, lan, chia).

Stoga se za sehur, odnosno jutarnji obrok, preporučuje proteinsko-lipidna hrana čija razgradnja traje duže i koja će obezbijediti energiju organizmu tokom većeg dijela dana, a za iftar, odnosno večernji obrok, ugljikohidratna koja će se vrlo brzo probaviti, apsorbirati i iskoristiti u energetske svrhe.

1/9

(izvod iz knjige Kratki ramazanski vodič u prehrani, autori: Jašić, Ćeman, Alihodžić, izdavač Agencija za certificiranje halal kvalitete 2022.)