Povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava, u ponedjeljak, 28. aprila 2025. godine, u prostorijama Behram-begove medrese u Tuzli održana je tribina pod nazivom „Narod koji čita – ima budućnost“. Tribinu su zajednički organizirali Behram-begova medresa, Institut za društvena i religijska istraživanja i Specijalna biblioteka „Behram-beg“.

Moderator tribine, književnik Sead Husić, istakao je kako se nada da će ovaj događaj polučiti konkretne rezultate, prije svega u vidu razvijanja boljeg odnosa prema knjizi i čitanju. Čitanje je nešto što nas oblikuje na pravi način.

On je podsjetio da Specijalna biblioteka „Behram-beg“ i u proteklom periodu, a i danas, aktivno afirmiše čitanje kao dragocjenu vrijednost, te da je i večerašnja tribina rezultat takvog opredjeljenja.

Husić je najavio i nastavak obilježavanja Svjetskog dana knjige u Tuzli, pozvavši građane da 6. maja prisustvuju književnom razgovoru s poznatim bosanskohercegovačkim književnikom Ibrahimom Kajanom.

– Nakon ove tribine slijedi još manifestacija koje će, čvrsto vjerujem, biti zanimljive ljudima, kako bi se informisali i shvatili da je knjiga istinska blagodat – naglasio je Husić.

Govoreći o značaju čitanja, izlagač prof. dr. Refik Bulić istakao je da je čitanje sastavni dio ljudskog života i da savremeni čovjek, bez obzira na izazove, ne može funkcionisati bez ove jezičke djelatnosti. Iako postoje pesimistične prognoze koje predviđaju smanjenje obima čitanja u budućnosti, profesor Bulić smatra da su takve procjene pretjerane.

– Možda će doći do određene krize kada je riječ o čitanju beletristike, pjesama i priča, ali ni to nije izvjesno – naglasio je Bulić.

Osvrnuo se i na istraživanja s Pedagoškog fakulteta u Sarajevu, koja su pokazala da, iako učenici srednjoškolskog uzrasta rjeđe posjećuju biblioteke, ipak čitaju. Na osnovu toga, zaključuje da čitanje, uprkos promjenama u navikama, nije toliko ugroženo kao što se često misli te ne vjeruje da će doći do nekakve posebne krize u čitanju.

Izlagači na tribini, pored prof. dr. Bulića, bili su prof. dr. Sead Nazibegović i Emina Hatunić, profesorica u Behram-begovoj medresi.

Prije tribine, svečano je otvorena izložba „Hasanaginica – 250 godina od prvog zapisivanja“, autora Fahrudina Sinanovića. Otvaranju izložbe prethodila je promotivna besjeda Sinanovića, koji je istakao univerzalnu vrijednost balade Hasanaginica i njen uticaj na svjetsku književnost.

– Hasanaginica je jedno od najvećih djela svjetske književnosti. Ne postoji drugo književno djelo koje su na svoj maternji jezik preveli takvi velikani poput Goethea, Puškina, Waltera Scotta i Adama Mickiewicza – kazao je Sinanović.

On je podsjetio da su pomenuti književnici Hasanaginicu preveli sa bosanskog jezika na njemački, ruski, engleski i poljski jezik, što najbolje svjedoči o vrijednosti ovog djela.

Izložba u Tuzli ima prvenstveno informativni i edukativni karakter, a posjetiocima nudi više od 20 panoa. Na njima su prikazani izvorni tekst Hasanaginice koji je zabilježio Alberto Fortis, kao i prevodi na druge jezike, plakati predstava od 1923. godine, knjige, umjetničke slike Adisa Lukača i brojni drugi eksponati koji ilustruju koliko je Hasanaginica uticala na različite sfere umjetnosti — književnost, film, muziku i arhitekturu.

– Ova izložba još jednom potvrđuje koliki je Hasanaginica kulturni fenomen koji je oblikovao umjetnički izraz brojnih generacija – poručio je Sinanović.

Prošle godine obilježeno je 250 godina od prvog zapisa Hasanaginice kroz različite projekte, od pozorišnih predstava, naučnih skupova i školskih predavanja, do izrade poštanske marke s motivima ove balade.

Izložba je otvorena za javnost u prostorijama Behram-begove medrese.