U Kulturno-obrazovnom centru „Tušanj“ u Tuzli u četvrtak, 12. februara 2026. godine, upriličena je promocija knjige „Od Drine do Zelenog Jadra“, autora Senada Karića, djela koje tematski povezuje prostor, pamćenje i identitet jednog podneblja. O knjizi je, uz autora, govorio dr. Ahmed Hatunić, direktor Biblioteke „Behram-beg“, dok je promociju moderirao Sead Husić.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović u svom obraćanju posebno je naglasio dimenziju zahvalnosti, ističući da mu je teško izgovoriti čestitku, ali da osjeća duboku i iskrenu zahvalnost autoru.
– Teško mi je kazati da čestitam na ovom djelu, ali istinski se zahvaljujem – kazao je muftija Fazlović, pojasnivši da pojam zahvalnosti u islamu nosi višestruke vrijednosti. Podsjetio je da je čovjek podučen da zahvaljuje i Bogu i ljudima, te da onaj ko ne zna zahvaliti ljudima, ne zna se u potpunosti zahvaliti ni Uzvišenom Bogu.
U tom smislu, ovo okupljanje vidi kao čin zahvalnosti Senadu Kariću, svjedoku i pregaocu koji je osjetio obavezu da progovori o zavičaju i njegovim stradanjima.
Govoreći o motivima autora, muftija Fazlović je istakao kako je nemoguće odvojiti se od vlastitog korijena i čiste grude, te da su upravo takvi primjeri važni jer podsjećaju, potiču i nadahnjuju. Posebno je spomenuo majke Srebrenice, čija su nadahnuća, kako je rekao muftija Fazlović, duboka i velika, te podsjetio da, uprkos onome što znamo, još mnogo toga ne znamo i tek trebamo razumjeti.
U nastavku je jasno podcrtao da je u Srebrenici počinjen presuđeni genocid, najteži zločin koji čovjek može počiniti nad čovjekom.
– Moramo kazati čovjek nad čovjekom. Možemo kazati nečovjek nad čovjekom, ali čovjek nad čovjekom, jer se čovjeku mora suditi – poručio je muftija Fazlović, naglasivši važnost pravde i istine u svijetu u kakvom živimo.
Govoreći o budućnosti, muftija Fazlović je podsjetio na kur’anski princip stalnog pozivanja na dobro i borbe protiv zla, ističući da planiranje dobra može spriječiti zlo. Ukazao je i na odgovornost generacija koje dolaze, podsjećajući da su šehidi založili ono najvrednije, vlastiti život te da ta žrtva obavezuje na rad, moralnost i trajnu potvrdu kroz djelo.
Govoreći o samom djelu, autor Senad Karić je kazao da je riječ o žanrovski neodređenoj, književno-dokumentarnoj knjizi koja tematizira period agresije, donosi zabilješke o porodicama i naseljima s područja općina Srebrenica i Bratunac. Djelo obuhvata 32 poglavlja, odnosno 32 naselja.
– Trebalo je šest godina istraživanja, terenskog rada, obilazaka svakog napuštenog zaseoka i naselja, svakog mezarja, pojedinačnog mezarja, mjesta stradanja i svih kulturno-historijskih spomenika koji postoje na tom području – kazao je autor, ističući da je svaki zapis nastao iz neposrednog doticaja s prostorom i ljudima.
Poručio je da je knjiga namijenjena svima, bez obzira na obrazovanje, jer svako u njoj može pronaći vrijednu pouku ili podatak.
– Reći ću da je to knjiga za svakoga, da će svako u njoj pronaći nešto vrijedno za sebe, naučiti nešto iz nje, ali da će je najbolje doživjeti onaj ko je rođen na tom području i ko je imao dovoljno godina da zapamti kako je nekada izgledao taj kraj – istakao je.
Autor je naglasio da je knjiga nastala iz čiste ljubavi prema zavičaju i potrebe da se sačuva ono što vrijeme i zaborav neumitno brišu.
Govoreći kao promotor knjige, dr. Ahmed Hatunić istakao je da je riječ o iznimno važnom i obimnom djelu koje na više od 900 stranica, sa preko hiljadu fusnota, donosi sistematičan i dokumentiran prikaz stradanja na prostoru o kojem se, kako je naglasio, nedovoljno govorilo u kontekstu genocida nad Bošnjacima zaštićene zone Srebrenica.
Precizirao je da knjiga obuhvata geografski prostor jugoistoka općina Srebrenica i Bratunac, od Drine do Zelenog Jadra, odnosno od Zalužja do sela smještenih na jugoistočnim obroncima srebreničkih brda, na potezu od Skelana prema Srebrenici.
– Radi se o svojevrsnoj monografiji genocida i zločina, sa jako puno detalja, imena, dokumenata, historijskih činjenica i fakata – kazao je dr. Hatunić, dodajući da je posebno vrijedno to što je djelo pisano izuzetnim spisateljskim i književnim stilom.
Prema njegovim riječima, riječ je o dokumentarnoj knjizi koja objedinjuje naučnu preciznost i literarnu snagu izraza.
– Imamo monografiju koja je napisana jezikom i perom čovjeka koji zna pisati na bosanskom jeziku – istakao je, naglasivši da je upravo taj spoj čini pristupačnom širokom krugu čitalaca.
Dr. Hatunić je pojasnio da je odluka o objavljivanju knjige donesena vrlo brzo, već nakon čitanja prvih stranica, jer je bilo jasno da se radi o djelu izuzetne kvalitete i trajne vrijednosti. Posebno je naglasio njen značaj u kontekstu dokumentiranja genocida i zločina, ističući da knjiga svjedoči o kontinuitetu stradanja koji je prethodio presuđenom genocidu 11. jula 1995. godine.
– Genocid iz jula 1995. godine vrhunac je svega onoga što su Bošnjaci preživljavali tokom godina agresije – kazao je dr. Hatunić, dodajući da knjiga rasvjetljava upravo taj proces i pokazuje da zločin nije počeo niti se završio jednim datumom, nego da je imao svoju krvavu genezu.
U svom obraćanju, Damir-ef. Peštalić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Srebrenica, posebno je istakao fenomen žrtava genocida u Srebrenici i njihovu ustrajnost u borbi protiv zaborava. Naglasio je da je upravo nezaborav majki Srebrenice, njihovo svjedočenje i dugogodišnja borba za istinu i pravdu, temelj na kojem su izgrađene presude međunarodnih sudova.
Dodao je da odgovornost za kulturu pamćenja danas preuzimaju i potomci žrtava, kroz pisanje, svjedočenja i dokumentiranje istine, čime se gradi trajno sjećanje za buduće generacije.
– Sve je to ogromno, ono ostaje nama, budućim generacijama, da se nikada ne zaboravi i da se nikada više ne ponovi – poručio je.
Posebno je naglasio historijski značaj činjenice da Bošnjaci danas imaju institucionaliziranu kulturu sjećanja. Po prvi put, kako je istakao, stradanje je sistematski zapisano i dokumentirano, a simbol tog procesa je Memorijalni centar Srebrenica – Potočari, koji je opisao kao svjetski muzej nezaborava.
– To je nešto što je po prvi puta dalo Bošnjacima priliku da pišu svoju historiju. Ne može se opisati koliko je to važno – zaključio je Peštalić, ističući da je kultura pamćenja ključ očuvanja identiteta i garancija da se zločin nikada više ne ponovi.
(A.D./Preporod.info)
