Bismillahirrahmanirrahim!

Hvala Allahu, Gospodaru svjetova, Velikom i Uzvišenom, Koji poznaje tajnu i sve što je javno, Koji zna svako stanje.

Allahova milost i mir neka su s plemenitim Poslanikom, s.a.v.s., koji je poslan da obznani i objasni šta je zabranjeno i šta je dozvoljeno, koji je istinu govorio i kojem su vjerovali sve što je govorio, našem pejgamberu Muhammedu, alejhis-salatu ves-selam, svim njegovim drugovima i njegovom rodu.

Mir i blagoslovi neka su s dušama dobrih bosanskih šehida.

Draga braćo i poštovane sestre!

Sa sinošnjim akšam-namazom ispratili smo blagoslovljeni ramazanski mjesec. Blagoslovi i radost s kojom smo osvanuli u ovom bajramskom danu neposredni su odraz njegovog nura i vrijednosti. Ramazan je riznica Božijih blagodati koja nam se svake godine u određeno vrijeme otvara. Sve blagodati ovoga mjeseca su u doticaju sa tri velika ramazanska cilja: Allahovom milošću (rahmetom), Njegovim oprostom (magfiretom), te zaštitom od teških posljedica naših djela.

Početkom ovog ramazana smo, dodatno potaknuti posebnim okolnostima i ograničenjima radi zaštite zdravlja svih nas, veoma težili da osjetimo slast posta i njegov sveprožimajući blagotvorni utjecaj na srce i dušu, razum i tijelo. Žudili smo da razumijemo u čemu je bit Allahove milosti koja nam se od prvog ramazanskog časa obilato nudi, pa da taj osjećaj i spoznaju podijelimo, ovoga puta ponajviše s članovima svojih porodica, ali i s drugima koliko su nam uvjeti dozvoljavali.

U sredini ramazana smo se prisjećali nastojanja i truda da do Allahovog, dž.š., oprosta dođu oni koji su nam uzor u Vjeri, naš Poslank, a.s., i njegovi ashabi čija borba nije bila pošteđena ni najveće požrtvovanosti za što je najbolji primjer Bedr. S tim u vezi smo obnovili sjećanje na istinu kako se svaka borba kojoj je cilj Božije zadovoljsvo i dobrobit među ljudima, Njegovim robovima, opečati velikim uspjehom, kao što je Feth. Tako smo snažili svoju volju i odlučnost da i sami imamo svoje ramazanske uspjehe i pobjede očitovane kroz samodisciplinu i istrajno preispitivanje, priznanje raznih slabosti i kajanje, jačanje pobožnosti i plemenitosti.

U posljednjoj trećini ramazani-šerifa iščekivali smo najvrijedniju noć Lejletu-l-kadr, jer je u njoj Allah Svemilosni započeo objavu Kur'ana Plemenitog i Uputu Jasnu za ljude do Sudnjeg dana. Najveći je uspjeh otvoriti um i srce za istinu i svjetlo Božije Riječi i Poruke. Osigurava nam trajno dobro i sigurnu zaštitu kod Gospodara svih svjetova. Do ove spoznaje i svijesti nas nadjelotvornije vode ramazanski ibadeti i mnoga dobra koja dosegnemo.

Uz redovno obavljanje namaza, pokornost Allahu, dž.š., u ovom mjesecu najbolje iskažemo posteći njegove dane i bdijući u noćnim ibadetima, te dubokim razmišljanjem o mudrostima iz ajeta Njegove Knjige, kao i iz znakova koji se nahode u svemu stvorenom.

Svemilosni nam je post propisao da bismo pronašli smisao svoje najdublje pokornosti Njegovoj volji i zapovijedi, a to je put usavršavanja naše bogobojaznosti (takvaluka). A ko se dušom i razumom preda pozivu Svemogućeg, osjetit će sigurnost i mir, zadovoljstvo u blagodatima koje izviru iz Njegove dobrote i samilosti. Otuda se tokom ramazanskog posta najbolje može čuti i razumjeti poziv Uzvišenog:

A Allah doista u Kuću spasa poziva i koga On hoće Pravim putem usmjerava. (Junus, 25.)

Nadamo se da smo se našom istrajnošću u ramazanskim ibadetima još više na Pravom putu učvrstili i da smo se milošću i oprostom Božijim Kući spasa približili. Bilo je to važno i zbog iskušenja bolesti od čijeg je naglog širenja u cijelom svijetu strah i nemir mjesecima vladao. Ramazan nam je pomogao da se oplemenjujemo u međusobnom pomaganju i pobožnosti. U njemu se inače srca i duše ljudi usavrše, a zdravlje tijela poboljša. U ramazanskom vremenu se učimo strpljenju i blagosti udaljavajući od sebe srdžbu i nerazumnosti, uzdižemo se u smirenosti i dostojanstvu prevazilazeći predrasude i nedoličnosti. Tada se najbolje izmjere naše stvarne potrebe i neumjerene želje, ali i cjelovitije spozna veličina ljudske skromnosti i samilosti.

Jesmo li i koliko smo uspjeli? Kako doći do odgovora na ovo pitanje? Može li nam ga ponuditi neko drugi u ime nas, odnosno, je li u stanju iko drugi govoriti o onome što je u nama samima? Sva ova pitanja nude i svojevrsni odgovor. Valja u sebe pogledati. Izlazimo li iz ramazana duhovno ispunjeniji, čišćih srca, oplemenjenijih misli, svjetlijeg obraza? Ako se jutros tako osjećamo, ima nade da je naše ramazansko sjeme zdravo i da su se kalemi primili s kojih će se zadugo, ako Bog da, plodovi ubirati.

Braćo i sestre!

Sve što čovjek učini, u ramazanu i mimo njega, evidentira se na njegov račun kod meleka Pisara Plemenitih. Uzvišeni Gospodar kaže:

Ko bude uradio trun dobra, vidjet će ga, a ko bude uradio koliko trun onoga što ne valja, vidjet će ga! (Ez-Zilzal, 7-8.)

A u ramazanu se, znamo to pouzdano, svaki trun dobra znatno uvećava, dok se ljudske slabosti i griješenje tada najlakše liječe i trajno napuštaju.

Pozivam vas da jačamo svoje vjerovanje i da budemo ustrajni u dobru. Muhammed, a.s., ovako savjetuje:

,,…Najdraža (dobra) djela Allahu su ona koja se stalno čine, makar bila mala.“ (Buharija)

Priznanje i nagrada za vjerovanje koje potvrđuju lijepe riječi i dobra djela udjeljuje se i na ovom i na Onom svijetu. To je istinito obećanje objavljeno u Kur'anu Časnom:

         “Zaista onima koji govore: “Allah je naš Gospodar” pa u tome ustraju, silaze meleki govoreći: “Ne bojte se i ne žalostite se, radujte se Džennetu koji vam je obećan. Mi smo vaši zaštitnici u životu na ovom, a i na onom svijetu; u njemu ćete imati sve ono što vam vaše duše zažele i što god zatražite – imat ćete. Bit ćete počašćeni od Onoga Koji prašta i Koji je milostiv”! (Fussilet, 30-32.)

Cijenjena braćo i sestre, u ovom dijelu hutbe prenosim vam srdačnu čestitku našeg reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, a uz nju jedan od njegovih vrijednih savjeta svima nama upućenih u ovom velikom danu: ”Živimo u društvu u kojem je puno rana svake vrste, koje je je krhko i osjetljivo. Popravljanje stanja u njemu ne može se odvijati na grub način. Bog nas savjetuje da se ljudima obraćamo na uljudan način, pa čak i onda kada znamo da griješe, kako bismo izbjegli još veću frustraciju ili, ne daj Bože, proizveli mržnju.   Vrhunac moralne budnosti na koju su ukazivali svi vjerovjesnici je u tome da drugima ne činimo ono što ne bismo poželjeli da se nama čini. A Muhammed, a.s., takvo ponašanje je proglasio dijelom vjere kada je kazao: „Neće vjerovati niko od vas sve dok ne bude želio svome bratu ono što želi sebi“. Oni koji olahko sude ljudima najčešće pogriješe, a najgori ljudi su oni koji u svojoj grešci ustrajavaju. Teške moralne posljedice ostavlja grijeh koji čovjek svojevoljno počini prema svom bratu ili komšiji, a u ovoj zemlji svi smo braća i komšije.” Tako Reisu-l-ulema apelira na sve nas da, kada donosimo sudove o ljudima, pravedni budemo i da u svojim sudovima ne naglimo.

Draga braćo i poštovane sestre!

U danima naše najveće radosti, a to bajramski dani zaista jesu, sjetimo se onih kojima možemo pomoći i olakšati lijepom i utješnom riječju ili izdašnim dobročinstvom. U tome su nenadmašna ljudska svojstva i zalog su zadovoljstvu i sreći nas i naših porodica. Ko se u trenucima sreće i zadovoljstva sjeća Allahovih blagodati i podijeli ih s drugima, bit će potpomognut onda kada on zapadne u kušnje i nevolje.

Pozivam vas da drugog dana Bajrama obiđemo mezarja naših najmilijih i šehitluke gdje su najbolji sinovi naše domovine.

Svim muslimanima upućujem srdačne čestitke povodom Ramazanskog bajrama i želim puno sreće i napretka. Podijelimo našu veliku bajramsku radost s našim komšijama i prijateljima.

Bajram šerif mubarek olsun!


Džamija Kralja Abdullaha u Tuzli, 1. ševal 1441/24. maj 2020.