U bajramskom razgovoru za Preporod reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović govori o tome kako je biti reisu-l-ulema u Bošnjaka, reformama u organizacionoj strukturi IZ, odnosu prema mešihatima i dijaspori, ulozi medija IZ, diskriminaciji bošnjačkih povratnika, posljedicama sektaškog nasilja na Bliskom istoku i drugim aktuelnim zbivanjima.

Preporod: Poštovani reisu-l-ulema, hvala Vam na ovom razgovoru i vremenu izdvojenom za Preporod, na njegov 45. rođendan. Kako je biti reisu-l-ulema u Bošnjaka?

Reisu-l-ulema: Na početku želim Vama, redakciji i čitaocima čestitati 45. godišnjicu izlaženja Preporoda. Cijenim da je to važna godišnjica i uvjeren sam da je muslimani na našim prostorima doživljavaju kao svoju najrođeniju. Mislim da nije potrebno naročito isticati tu prisnost koju naš čovjek ima s Preporodom.

Preporod ima status lista kome se vjeruje

Prilika je ovo i da se prisjetimo ljudi koji su uspjeli u olovnim vremenima pokrenuti Preporod: rahmetli Husein ef. Đoze i prve redakcije. Njihovo djelovanje u Preporodu je neizbrisivo, a ogromne su im i zasluge za buđenje našeg naroda iz letargije, neobaviještenosti i neznanja. Danas Preporod u našem narodu ima status lista kome se vjeruje i to je veliki zalog za budućnost, ali i priziva odgovornost urednika i novinara u smislu njihove brige za čuvanje toga emaneta.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini okuplja najveći broj naših muslimana i važna je institucija u našem narodu. To određuje mjesto i ulogu reisu-l-uleme i u njoj i kod naroda. Danas ona ima zaokružene forme svoga postojanja (temeljne dokumente, organizacijsku i funkcionalnu strukturu i dr.) i u njen rad je uključen veliki broj ljudi, neposredno ili posredno.

Mi smo Zajednica dobra, okupljamo ljude u dobru i podučavamo ih da se bore za dobro. Velika je odgovornost, ali i čast biti na čelu te i takve Zajednice i truditi se da se ta njena prepoznatljivost očuva i unaprijedi. 

Morat ćemo se pozabaviti članstvom i organizacijom ukupljanja članarine

Preporod: Prema mnogim pokazateljima, Islamska zajednica u BiH uživa veliko povjerenje ovdašnjih muslimana. To se naročito ogleda u privrženosti izvršenju zekata i sadekatu-l-fitra. Kako to povjerenje sačuvati i dalje razvijati?

Reisu-l-ulema: Možda ću najbolje odgovoriti na ovo pitanje izrekom da se povjerenje teško stječe, a lahko gubi. Povjerenje koje muslimani imaju u Islamsku zajednicu u BiH baština je koju nam valja s puno brige i odgovornosti čuvati i njegovati. Jer, ono nije nastalo ni brzo ni jednostavno. Ono se zasniva na stoljetnom radu i djelovanju više generacija njenih aktivista u našem narodu, na njihovom pronicljivom i srčanom osluškivanju damara ovdašnjeg čovjeka, njegova raspoloženja i potreba.

Zato, i danas i u budućnosti, reisu-l-ulema, muftije, imami, vjeroučitelji, muderisi i drugi naši aktivisti treba da su okrenuti muslimanima, da se bore i zastupaju njihove interese na svim mjestima na kojima je to potrebno i da u tome budu beskompromisni, ustrajni, hrabri i dostojanstveni. Istovremeno, valja nam ustrajavati u zahtjevu da muslimani ostanu privrženi svojim vrijednostima, utemeljenim u islamskom naučavanju o Bogu, svijetu i čovjeku. Povjerenje je dinamičan proces, ne može se održati na stečenim zaslugama već se kuje u svakom vremenu i zbog toga je važno kako čekić u Zajednici kuca.

Preporod: IZ je doživjela značajnu administrativnu i strukturalnu transformaciju i još uvijek je taj proces u toku. Da li ste zadovoljni dosadašnjim reformskim aktivnostima i rezultatima i šta je ostalo još nedovršeno?

Reisu-l-ulema: Donesene ustavne promjene unijele su određeni stepen inovacije u organizacionoj strukturi Islamske zajednice u BiH. Proces je u toku i, kako ste i sami kazali, još traje. Formirani su neki novi dijelovi administrativne strukture na najvišem nivou, a neki su doživjeli transformaciju. Radimo na uređenju tzv. srednjeg organizacionog nivoa Zajednice, koji obuhvata muftijstva, mešihate i dijasporu.

Povećan je obim poslova u Zajednici i to je ono što smo željeli postići ovim promjenama. Za ozbiljniju analizu bit će potrebno još vremena i vjerovatno će ona biti moguća onda kada u potpunosti provedemo sve naše zamisli. Svi ti naši napori i treba da se odraze na funkcioniranje džemata i zadovoljenje potreba naših muslimana, što je i bio cilj ovih promjena. U narednom periodu morat ćemo se pozabaviti članstvom i organizacijom ukupljanja članarine. To je jedno od temeljnih pitanja na kojem se zasniva naša neovisnost i samostalnost u odnosu na vanjske utjecaje. Na nju se naslanja i duhovni rast i očuvanje duhovne baštine bosanskih muslimana.

Preporod: Kako vidite ulogu medija IZ?

Reisu-l-ulema: Iako će ovo zvučati kao fraza, reći ću da su mediji glas i ogledalo društva. Medijski sadržaji možda ponajbolje oslikavaju stanje jednoga društva i sve procese koje to društvo prolazi.

Mediji koje muslimani imaju u strukturi Islamske zajednice u BiH jesu aparat kojim naša Zajednica govori, kojim komunicira unutar sebe i s drugima. Radimo na tome da ojačamo resurse medija u Islamskoj zajednici i da ih uvežemo u jedinstvenu cjelinu formiranjem media centra. Naši mediji obavljaju važnu funkciju u predstavljanju Zajednice i aktiviranju kreativnog uma koji ukazuje na probleme i traga za rješenjima. Valja nam pratiti razvoj novih tehnologija i sredstava i njima unaprjeđivati komunikaciju s džematima.

Sloboda misli i govora mora ostati neokrnjena

Preporod: U različitim prilikama ste isticali da u IZ niko zbog iznošenja svoga mišljenja ne smije trpjeti posljedice, međutim mnogi zanemaruju da sloboda mišljenja ide pod ruku sa odgovornošću i poštivanjem određenih normi i kulture dijaloga. Čini mi se da imamo teškoća u pravilnom korištenju vlastite slobode, neki bi željeli slobodu bez odgovornosti, drugi odustaju od vlastite slobode pod izgovorom neslobode? 

Reisu-l-ulema: Uvijek moramo polaziti od proste činjenice da je čovjek biće koje, da bi se razvijalo, mora biti oslobođeno od svake vrste prisile. Niko nema pravo vršiti prisilu nad drugima u pitanju slobode mišljenja i govora. Istovremeno, valja nam znati da se u jednom društvu moraju poštovati norme. Sloboda je, sama po sebi, usko povezana s odgovornošću za ono što govorimo i činimo. Sloboda misli i govora mora ostati neokrnjena, uz uvažavanje dostojanstva i onoga koji govori i onoga kome i o čemu se govori. Ono što je nedopustivo jeste nametanje mišljenja s pozicije prisile, bez zakonskog ograničenja, kao što je širenje mržnje i atak na dostojanstvo ljudi. Slobodom mišljenja i govora i odgovornošću možemo izbjeći totalitarizam i anarhiju, drugog puta ne vidim.

Preporod: S vremena na vrijeme se čuju neki glasovi koji problematiziraju odnos središta IZ u BiH u Sarajevu prema mešihatima, dijaspori općenito, poziciji reisu-l-uleme među zajednicama muslimana na Balkanu i sl. Kakvo je Vaše viđenje toga pitanja i koja je intencija Rijaseta kada je riječ o principima na kojima bi trebalo unaprjeđivati i harmonizirati duhovne i institucionalne odnose, kako prema mešihatima u Sandžaku, Hrvatskoj i Sloveniji, isto tako i prema zajednicama u Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji?

Reisu-l-ulema: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je matična vjerska zajednica Bošnjaka i drugih muslimana u domovini i dijaspori. Njeno sjedište je u Sarajevu. Ne znam o kojim glasovima govorite, ali znam da je članstvo u našoj Zajednici utemeljeno na principu slobode i dobrovoljnosti. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini nema pretenzija da predstavlja sve muslimane Balkana. Dakle, ona nije balkanska zajednica muslimana. U početku je obuhvatala muslimane koji su naseljavali prostor nad kojim je efektivnu vlast uspostavila Austro-Ugarska, a kasnije kraljevina i socijalistička Jugoslavija.

Želimo dobru saradnju s drugim zajednicama na Balkanu

Odnosi unutar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini uređeni su Ustavom. Pozicija muftijstava i mešihata, kao srednjeg organizacionog nivoa, jasno je definirana i ljudi koji ih predvode odgovorni su za poslove iz njihove nadležnosti. Mešihati imaju specijalan položaj u hijerarhiji Zajednice, što je više nego očito po tome što imaju vlastite statute i sabor.

Ovakva piramida organizacije Zajednice nastala je na zahtjev vremena i okolnosti u kojima su se našli naši muslimani. Reisu-l-ulema je na čelu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i on je predstavlja, ali on nije zajednica, i to je svima jasno. Rijaset pomaže rad svih dijelova Zajednice, i stručno i finansijski, što je naša obaveza i što ćemo nastaviti raditi.

Da budem potpuno jasan, rukovodstvo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nikada neće pristati da o položaju dijelova Islamske zajednice izvan Bosne i Hercegovine odlučuju pojedinci. Za nas će biti presudna volja svih vjernika, svih naših muslimana koji žive na tom prostoru. Ono što se dogodilo u Srbiji, kada je pokušan puč unutar Zajednice, mi bismo poštovali, da su se na očit i vrlo jasno izražen način tamošnji vjernici eksplicitno izjasnili za odvajanje od Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Mi imamo obavezu da pružimo pomoć svakom našem muslimanu i svakom džematu kada je od nas zatraži i to ćemo i dalje činiti. S drugim zajednicama na Balkanu, koje priznajemo i smatramo bratskim, želimo uspostaviti dobru saradnju. Za stanje u njima mi nemamo odgovornost.

Nažalost, vjerske strukture na područjima Srbije i Crne Gore još uvijek ne komuniciraju na najbolji način. Umjesto da se posvete vjernicima oni omeđuju teritorije. Islamska zajednica nije državna tvorevina. S time moraju odmah prekinuti, sjesti za sto i, u okviru svojih nadležnosti, dogovoriti se o poslovima koji su nagomilani. Većina muslimana i u Srbiji i u Crnoj Gori su Bošnjaci. Oni nisu, niti treba da budu ničija svojina, niti ovce, da bi ih se prigonilo sad u jednu sad u drugu zajednicu. S tim se mora odmah prestati.

Sektaška trvenja na Bliskom istoku svima nanose štetu

Preporod: Da li ste zadovoljni kako se IZ i ovdašnji muslimani nose s izazovima i posljedicima sukoba na Bliskom istoku, sektaškog tumačenja islama i nasilja?

Reisu-l-ulema: Muslimani u Bosni i Hercegovini i okolnim državama razvili su vlastiti pogled na svijet, utemeljen na vrijednostima vjere, obrazovali vlastitu tradiciju i vjersku organizaciju. Naravno, ni mi nismo u potpunosti imuni na tuđe utjecaje i pokušaje da se sve to dovede u pitanje. Međutim, organizacija koja ima svoju hijerarhiju i organizacionu strukturu može se nositi s izazovima koji su pred njom. Nažalost, bolesti Bliskog istoka i haotičan sektaški pristup vjeri donijele su dosta problema svim muslimanima u svijetu. Zloupotreba vjere, kojom se žele opravdati politike na Bliskom istoku u međusobnim nacionalnim i sektaškim trvenjima, nanosi svima štetu.

Slike koje gledamo ovih dana, na kojima muslimani bježe od muslimana i traže spas kod nemuslimana, najočitiji su primjer barbarizma u koji su dospjeli muslimani. Te slike me podsjećaju na bježanje muslimana od mušrika u kršćansku Abesiniju. U takvom je stanju muslimanski svijet ili bar onaj dio koji za sebe zna reći da je srce islama.

Takve zajednice nikome ne mogu biti uzor, a pogotovo ne nama. Mi moramo tražiti uporište u vlastitoj duhovnosti i tradiciji i graditi svoj put. Puno izbora i uzora, osim u prvoj Poslanikovoj, a. s., zajednici muslimana, i nemamo. Naši preci su pokazali da je moguće graditi vlastitu zajednicu i mi ih možemo slijediti u tome.

Preporod: Rijaset se oglasio o pitanju negiranja bosanskog jezika. Roditelji bošnjačke djece na području RS još uvijek žive u stanju diskriminacije u obrazovanju. I njihove oči su uprte u IZ. Kako doći do rješenja?

Reisu-l-ulema: Negiranje bosanskog jezika, a time i našeg naroda, na područjima sa srpskom i hrvatskom većinom u našoj domovini, protuustavno je ozakonjeno. Bošnjačke politike koje su se smjenjivale u proteklih dvadeset godina pristajale su na ovu diskriminaciju, a da se niti jednom nisu ozbiljno bavile tim pitanjem i kršenjem Ustava ove države, a skoro sve su u svojim programima djelovanja govorile o bosanskom jeziku. Ovih dana sam se naslušao i suludih ideja da se pristane na nekakva kompromisna rješenja. Valja glasno reći: Nema kompromisa s vlastitim identitetom, niti s bilo kojim njegovim dijelom. To su suicidne ideje. Muslimane i Islamsku zajednicu neće imati na svojoj strani niko ko bude pravio kompromis u ovom pitanju. Svako od nas mora uraditi ono što mu je obaveza. Islamska zajednica će učiniti sve da se ovo pitanje ne gura pod tepih. Zastupnici i lideri svih političkih stranaka koje su izabrali Bošnjaci morat će ovo pitanje riješiti sa svojim političkim partnerima iz hrvatskog i srpskog naroda.

Čini mi se da se na državnom nivou počinju otvarati životna pitanja

Preporod: Jeste li zadovoljni odnosom izabranih političkih funkcionera i stranačkih lidera prema vrijednostima i interesima naroda i države?

Reisu-l-ulema: O tome imam stav kao građanin ove zemlje. Čini mi se, da se na državnom nivou počinju otvarati životna pitanja. Dojam je da se razgovorom polahko dolazi do dogovora i to me ohrabruje. Daleko smo, naravno, od dovoljnog, ali je pravac dobar. Politike koje su dočekane kao osvježenje ipak pokazuju kratak fitilj. Vrijeme će pokazati da li je to bila avantura.

Posvađanost bošnjačkih političkih lidera je općepoznata. Dok drugi narodi svoj bajrak razvijaju i nose ga na vrh brda, naš je još uvijek savijen, jer se naši politički predvodnici ne mogu dogovoriti ko će ga ponijeti. Strankama još uvijek dominiraju lideri, a ne ozbiljna demokratska rasprava u kojoj će se debatirati o interesima naroda i države, a ne o veličini lidera i njegovoj nepogrješivosti i hatoru. Vjerovatno će tako biti još izvjesno vrijeme, dok se ne ponudi novi koncept političkog djelovanja.

Preporod: Često ste znali pozivati muslimane i nosioce odgovornih dužnosti u BiH da okrenu lice jedni drugima i vide stanje u kojem jesu, kako bi pokazali međusobnu solidarnost i razumijevanje. IZ kroz Ured za društvenu brigu nastoji biti blizu potrebnih i nevoljnih, međutim, te brige, čini se, nikad dosta. Kako graditi socijalno osjetljivo društvo?

Reisu-l-ulema: Svi smo na istoj lađi. Kako kaže Poslanik, a. s., i oni na palubi i oni pod palubom ovise jedni o drugima. Naša vjera baštini učenje o potrebi međusobne solidarnosti među ljudima. Ovaj podstrek valja nam materijalizirati organizacijom koja može dati rezultat. Socijalni rad u Zajednici treba njegovati i razvijati radom s našom djecom još od malih nogu, u mektebu i školi. Resursi s kojima raspolažemo treba da budu na raspolaganju onima koji nisu u stanju brinuti se o sebi. Ovdje u potpunosti isključujem lijenštine kojih ima u našem narodu. Oni ne treba da zaslužuju nikakvu pažnju ili samilost. Islamska zajednica će unaprijediti svoj rad na socijalnom planu i zajedno s drugim nevladinim organizacijama slične orijentacije tijesno sarađivati.

Preporod: Pred nama je vrijeme kurbana i hadža, žrtve i napajanja na duhovnim vrelima islama, vrijeme Bajrama. Pored bajramske čestitke i poruke, koju kao reisu-l-ulema tradicionalno upućujete, na šta biste ovom prilikom željeli muslimanima i svim našim sugrađanima skrenuti pažnju?

Reisu-l-ulema: Izazovi koji su pred nama treba da nas stimuliraju da još odgovornije pristupamo rješavanju problema s kojima se suočavamo. Veoma je važno da svi doprinosimo napretku i razvoju našeg naroda i naše zajednice u cjelini. Moramo svesti našu ovisnost o drugima na najmanju moguću mjeru. Dobro je da sa svima gradimo prijateljske odnose, da s braćom bratski postupamo, ali su nam potrebni vlastiti pravac i vlastiti ciljevi. Moramo njegovati vlastite vrijednosti, makar u tome i teže prolazili. To će na duge staze biti bolje za naš narod. Valja nam znati da u neko vrijeme i najbolji prijatelj poželi da nametne svoju volju, svjesno ili nesvjesno. Treba da budemo svoji, otvoreni za druge u mjeri u kojoj se to podudara s našim interesima. Da bismo to mogli postići moramo ulagati više truda i biti spremni na odricanje i žrtvu. Oni narodi koji su na to spremni slobodni su i zaslužuju respekt drugih.

Preporod: Hvala Vam i Bajram šerif mubarek olsun!

Reisu-l-ulema: Hvala i vama. Bajram šerif mubarek olsun redakciji Preporoda i vašim čitaocima.

(Preporod, 15. septembar 2015. godine)