Razgovarala: Fatima Mustafić

Misak: Rad Behram-begove medrese je obnovljen 1993. godine. Pokrenuli ste, zajedno s drugim istaknutim alimima, to obnavljanje te ste bili direktor naše škole sve do 2013. godine. Možete li nam opisati kako je teklo ponovno pokretanje Medrese? Šta vam je davalo snagu i podstrek da ustrajete, uprkos brojnim poteškoćama?

Muftija Fazlović: Obnavljanje rada Behram-begove medrese u Tuzli jedno je od najdragocjenijih sjećanja koje čuvam i iz kojeg, s vremena na vrijeme već decenijama, kao da poteče nova dodatna snaga. Posebno onda kada se u planiranju i donošenju odluka pojave značajnije dileme ili kada se u poslovima ispriječe veće poteškoće, a što je u životu svakoga od nas neizbježno. Uvjeren sam da i mnogi drugi sudionici u aktivnostima ponovnog pokretanja rada tuzlanske medrese sa sobom nose slične osjećaje.

Zašto su sjećanja na početke rada ove medrese u njezinom najnovijem periodu toliko važna našoj generaciji, iako je istovremeno riječ o teškom i neizvjesnom poduhvatu zbog tadašnjih velikih iskušenja za naš narod i domovinu? Pokazalo se da smo, hvala Allahu, dželle šanuhu, uspjeli da podignemo prestižnu školsku ustanovu i nastavimo višestoljetni kontinuitet obrazovanja u ovom gradu i ovom dijelu domovine. Ovaj i mnogi drugi primjeri obnavljanja ali i osnivanja novih institucija u cijeloj našoj domovini i Islamskoj zajednici dokaz su naše vitalnosti i mogućnosti da i u najsloženijim okolnostima uspješno obavimo zadaće i sačuvamo vlastite vrijednosti za dobrobit naših potomaka i svih dobrih ljudi. Doista je ovo važno iskustvo koje i danas može ulijevati neophodni optimizam i snagu s kojom ćemo odlučnije i efikasnije prevazilaziti poteškoće i popravljati stanje u kojem se nalazimo.

Dobro je u ovoj zemlji poznato da su medrese stoljećima bile nezamjenjivi svjetionici tradicionalnih i novih znanja posredstvom kojih su osvjetljavale put na kojem su Bošnjaci čuvali i razvijali vlastitu duhovnost i kulturu, ali i širili univerzalne ljudske vrijednosti. Stoga smo i mi u Tuzli, u cijeloj Sjeveroistočnoj Bosni, bili nošeni velikom željom da, nakon skoro pedeset godina zastoja, oživi misija odgajanja i poučavanja u Behram-begovoj medresi. Bez obzira na teško vrijeme Agresije i borbe našeg naroda za opstanak, ovu ustanovu i njezinu plemenitu misiju obnavljali smo s velikom nadom i zajedničkim snagama. Među nama su bili alumnisti ove škole iz četrdesetih godina prošlog stoljeća te smo se mogli osloniti na njihovu neposrednu vezu s prošlim periodom iz života Medrese i podršku, imajući pred sobom viziju opečaćenu aktuelnim težnjama i potrebama Islamske zajednice i društva u cjelini. Velika nada i ohrabrenje bili su nam učenici i učenice koji su u oktobru 1993. godine prvi put kročili u skromne učionice obnovljene Tuzlanske medrese, njihovi roditelji, vakifi, ovdašnji intelektualci i džematlije, institucije… Dodatno nas je poslije na našem putu učvršćivala svaka nova generacija Medrese.

Iako nije bilo moguće da se oslonimo na bilo koju vakufsku zadužbinu od onih koje su ranije ovoj medresi stoljećima pripadale, od prvog dana svog obnavljanja ova ustanova je u Muftijstvu tuzlanskom, medžlisima i džematima imala veoma čvrst oslonac. Posebno značajnu pomoć su pružili Vlada i Skupština Tuzlanskog kantona, zatim grad Tuzla i druge  institucije, na čemu svima njima dugujemo veliku zahvalnost.

Naša najveća zahvalnost uvijek pripada Allahu, dželle šanuhu. Neizmjerno sam zahvalan Uzvišenom što me je, zajedno s tadašnjim muftijom Husein-ef. Kavazovićem, rahmetli Besim-ef. Čanićem, Sead-ef. Seljubcem i sa još mnogo istaknutih pregalaca i vakifa, uputio da sve do danas brinem o misiji Behram-begove medrese.

Misak: U 2023. godini se navršilo trideset godina od obnavljanja rada Behram-begove medrese. S današnje distance i iz pozicije Muftije tuzlanskog, kako ocjenjujete važnost obnavljanje rada Medrese za ono vrijeme i šta danas znači rad ove škole?

Muftija Fazlović: Obnavljanjem najstarije obrazovne ustanove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine pokazali smo visoku svijest o trajnim vrijednostima, o odgoju i obrazovanju mladih ljudi. Već smo istakli koliko su ovakva djela mogla značiti u ono vrijeme za jačanje duha našeg naroda, naše ukupne odgovornosti za svoju sudbinu. Obnavljajući rad Behram-begove medrese u Tuzli, dodatno smo osnažili vezu s džematom. Nastojali smo da spone koje izgradimo s pojedincima i zajednicom budu čvrste i od koristi za naše džematlije.

Nije suvišno ako i u ovom razgovoru istaknem da po kvalitetu i rezultatima odgojno-obrazovnog rada Behram-begova medresa sve vrijeme uživa ugled i zauzima visoko mjesto među školskim institucijama, ne samo u Tuzlanskom kantonu već i u cijeloj našoj zemlji. Danas čestiti alumnisti Behram-begove medrese, a ima ih u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa i u svijetu, daju snažan doprinos sredinama i društvu u kojem žive i djeluju. Brojni njezini učenici, današnji imami, nemjerljivo su mnogo doprinijeli oporavku Istočne Bosne, Podrinja, Posavine hrabro predvodeći svoj narod u povratku na rodnu grudu. I među današnjim muderisima ove škole najviše je njenih svršenika.

Uvjeren sam da se ovom uglednom školom, njezinim muderisima i učenicima, danas svi neizmjerno ponosimo. Ona je najljepše naslijeđe koje je svojoj Bosni i Bošnjacima ostavio plemeniti Behram-beg. Molimo Gospodara svjetova da njemu, mnogim drugim vakifima, kao i svim muderisima i učenicima u dugoj prošlosti ove škole, podari Svoju milost i nagradu.

Zahvalni smo Svemogućem Bogu što neposredno svjedočimo kako nova generacija profesora Behram-begove medrese predvođena direktorom dr. Ahmed-ef. Hatunićem dostojno brine da se djelovanje ove škole razvija u skladu s najboljim tradicijama prošlog i sadašnjeg vremena.

Misak: Govorite za 108. broj našeg lista Misak. Vi ste pokretač Misaka i dali ste mu ime. Možete li se prisjetiti vremena kada je ideja pretočena u prvi broj?

Muftija Fazlović: Koliko se sjećam, u pripremanju i oblikovanju Misaka sudjelovalo je dosta i profesora i učenika. Naši učenici su tada pokazali veliko zanimanje za ideju i osnivanje svog medresanskog lista. Učenici su dali presudan doprinos da nastane Misak, kao što i vi danas u cijelosti nosite aktivnosti u njegovom pripremanju. U razrađivanju ideje i koncepcije ovog vašeg lista, kao i u svim poslovima u vezi s njegovim izdavanjem, važnu ulogu su imali i vaši profesori koji su s vama dijelili svoja iskustva sticana u redakcijama Zemzema, lista učenika Gazi Husrev-begove medrese.

U ovom razgovoru ću podsjetiti na motive koji su nas opredijelili da vaš list ponese ime Misak. Mi vjerujemo i nastojimo razvijati svijest da u svakom od nas leži polog vjere još iz ezela, emanet na koji smo pristali onda kada su se naše duše zaklele Bogu Uzvišenom na pokornost. Allah, dželle šanuhu, u Kur'anu Plemenitom nam budi uspomenu na taj zavjet – misak riječima: Nisam li Ja vaš Gospodar?! Odgovorili smo: Jesi! Mi svjedočimo! Od tada je naš Mudri Gospodar čovjeka učinio čuvarem praiskonskih vrijednosti života na Zemlji. Naša ulema ih je definirala i ukazala na njih kao na: primordijalne vrijednosti čuvanja života, slobodnog ispoljavanja vjere, slobode misli i savjesti, poštivanja ljudskog dostojanstva, očuvanja ljudske vrste u porodici i sigurnosti stečene imovine svakog pojedinca.

Bila nam je namjera da pokretanjem učeničkog lista Misak, njegovim nazivom, ali i njegovim sadržajem, sebe i druge podsjećamo na ovaj zavjet, naše svjedočenje i obavezu da čuvamo temeljne vrijednosti. I, evo, već skoro trideset godina učenici i učenice Behram-begove medrese to čine njegujući lijepu riječ i objavljujući svoje autorske radove u Misaku. Više od stotinu brojeva Misaka pokazatelj su upornosti i marljivosti učenika i učenica svih generacija Behram-begove medrese. Raduje nas što Misak, vaše zajedničko postignuće, imaju priliku čitati i učenici drugih škola, mladi općenito. Zahvalni smo vam na vašoj ustrajnosti i ponosni smo na vaš trud i postignuća.

Misak: I nakon imenovanja za Muftiju tuzlanskog, ostali ste čvrsto vezani za Behram-begovu medresu. Predsjednik ste i Školskog odbora Medrese, te profesor akaida. Kako vidite njeno mjesto u budućnosti?

Muftija Fazlović: Muhammed, alejhi selam, učitelj i odgajatelj najbolje generacije u povijesti ljudskog roda, posvjedočio je da su snažna povezanost znanja i morala najljepši ukras mladih ljudi. Ukoliko danas učitelji i odgajatelji budu svjesni ovog plemenitog univerzalnog načela, naša djeca će biti pripremljena za život u budućnosti i predstavljat će, ako Bog da, dragocjen oslonac našem narodu, Islamskoj zajednici i domovini Bosni i Hercegovini. Uvjeren sam da se upravo takve generacije u ovom vremenu podižu u Behram-begovoj medresi. Ova školska ustanova svojom idejom i konceptom odgoja i obrazovanja, kao i sve naše medrese, može biti jasan putokaz i drugim institucijama kada je u pitanju briga o mladima i afirmacija moralnih vrijednosti.

Misak: Na području Sjeveroistočne Bosne, odnosno Muftiluka tuzlanskog, živi oko 500.000 muslimana, te djeluju 23 medžlisa i 6 značajnih ustanova Islamske zajednice. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim razvojem Muftijstva tuzlanskog i koja su to prioritetna pitanja prema kojima će u narednom periodu biti usmjerena posebna pažnja?

Muftija Fazlović: S obzirom na broj muslimana i organizaciju vjerskog života na ovome području, uistinu je moguće govoriti o velikom potencijalu. Kadrovske i infrastrukturne pretpostavke u svih 23 medžlisa, odnosno skoro 400 džemata, prilično su dobre. Svjedočimo i uspješnom razvoju ustanova Islamske zajednice sa sjedištem u Tuzli i drugim gradovima Muftiluka. Pored Behram-begove medrese, na području Muftiluka tuzlanskog važnu ulogu u misiji Islamske zajednice imaju: Institut za društvena i religijska istraživanja, Biblioteka Behram-beg, Agencija za certificiranje halal-kvalitete, Centar za rehabilitaciju ovisnika o psihoaktivnim supstancama, te Predškolska ustanova “Evlad”. Islamska vjeronauka u školama se do sada dobro razvijala, a dosta je i drugih zapaženih zajedničkih uspjeha.

Pred nama je uvijek naš najveći emanet a to je briga o vjerskom i prosvjetnom životu džematlija. U ovom vremenu, posebno želim naglasiti važnost stalnog djelovanja među ljudima. To se intenzivno i najuspješnije može ostvarivati u našim džematima, pri čemu je uloga imama neizmjerno značajna. Nastojeći da što odgovornije ispunimo zadaću odgoja i podučavanja djece i mladih, svi sudionici u tome, od džemata do službi Muftijstva, ulažu dodatne napore na jačanju uloge mekteba i širenju mreže predškolskog odgoja. Opredijeljeni smo da nastavimo odgovorno brinuti o našim vakufima, da razvijamo svoje institucije i osavremenjujemo njihov rad.

U našem ukupnom djelovanju, na posebnom mjestu se nalaze medžlisi i džemati u sredinama u koje su se Bošnjaci vratili nakon Agresije, Genocida i drugih teških zločina. Nikada nikome od nas u Islamskoj zajednici ne smije ponestati odgovornosti i spremnosti da se našim džematlijama i čestitim imamima na području entiteta Rs pruži svaki vid neophodne podrške.

Misak: U Vašem naučnom radu, posebno mjesto ima nauka akaida. Autor ste većeg broja naučnih i stručnih radova u oblasti ove islamske discipline, a objavili ste i knjigu Islamska apologetika, kao i dva udžbenika akaida za medrese. Pišete i o drugim vjerskim temama, te o pitanjima u domenu kulture, odgoja i obrazovanja. Koliki je značaj pisane riječi u današnjici koju su okupirale društvene mreže i mediji?

Muftija Fazlović: Djelovanje bosanskih alima ima svoj povijesni kontinuitet koji traje više od pet stoljeća. U tom vremenskom periodu, moguće je sagledavati kolosalnu ulogu mnogih pojedinaca, izdvajajući i proučavajući dominantna obilježja koja su karakterizirala njihov život i rad. Sve ovo je moguće saznavati na osnovu vrijednih pisanih djela koja su nastajala u njihovom vremenu. Iako se znanje u povijesti uveliko prenosilo i usmenim putem, ova jedinstvena ljudska vrijednost se nedvojbeno najbolje čuvala pisanom riječju u knjigama i tekstovima. Tokom mojih istraživanja i skromnih doprinosa u islamskim naukama, posebno u oblasti akaida, kako ste to primijetili, također sam mogao posvjedočiti ovu činjenicu.

Bosna se može ponositi brojnim bibliotekama u kojima su se čuvala i izučavala velika svjetska djela, ali i naučna i književna djela bošnjačkih autora. Međutim, nije nepoznato da su Bošnjaci, zbog društveno-političkih nepovoljnih uvjetovanosti, u velikom zakašnjenju kada govorimo o naučoistraživačkom radu i pisanoj riječi uopće. Stoga je ispred nas imperativ da se na tom polju brže krećemo, imajući u vidu i mogućnosti koje nam pružaju savremena tehnologija, mediji, pa i društvene mreže. Na tom putu našeg napretka, mnogo ćemo izgubiti ako budemo, kako ste kazali, „okupirani“ medijima i društvenim mrežama, te ako zapostavimo tradicionalne izvore i metode na putu učenja i saznavanja. Pri tome, posebno mislim na učenike i studente, mlade generacije, kojima treba neprestano ukazivati na trajne vrijednosti i pomoći im da razvijaju svijest o nepresušnom znanju koje je pohranjeno u knjigama.

Misak: Mladi, i u svijetu i kod nas, izloženi su brojnim izazovima i iskušenjima. Kako se nositi s njima i šta biste danas savjetovali mladima da čine kako bi bili zaštićeni od svega lošeg što im se nudi i kako bi se uputili na ispravan put?

Muftija Fazlović: Ljudski život ima veliku svrhu, i to istinski mogu spoznati samo oni koji vjeruju u Stvoritelja svjetova i koji su u svom životu spremni na veliki trud. Allah, dželle šanuhu, to ovako potvrđuje: Ti ćeš, o čovječe, koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarom svojim naći. (El-Inšikak, 6.)

Neraskidivu cjelinu naše vjere čine šehadet i ibadet. Svjedočiti istinu da je samo Jedan Bog najveća je spoznaja i čast koju čovjek može postići, posebno kada se ovo svjedočanstvo učvrsti u duši mladog čovjeka. Vjerovanje i predanost u slijeđenju moralnih normi jača našu volju i odlučnost i najbolja je preventiva za mladu osobu od svega što vodi pošastima i što može prouzrokovati nesagledive posljedice. Čistom i iskrenom vjerom postižemo čistotu vlastite duše i u tome je naš najveći uspjeh. Neizmjerna je sreća za mlade ljude da imaju čestite prijatelje. Moral predstavlja ljepotu naravi i usavršenost najboljih ljudskih osobina, čemu bi svaki čovjek trebalo da teži.

Stoga pozivam mlade ljude da se često Allahu Uzvišenom zahvaljuju i da Mu iskreno dove upućuju. Neka nipošto ne prelaze granice koje je Gospodar svjetova Svojom milošću i mudrošću, radi našeg dobra i sreće, propisao i objasnio. Odgovor Milostivog uvijek će biti veći i plemenitiji od svake naše zahvalnosti, našeg ibadeta i dove. Takav odgovor nalazimo i u sljedećim plemenitim riječima Allaha, dželle šanuhu: ”…ako budete istinski zahvalni, Ja ću vam sigurno mnogo više dati…” (Ibrahim, 7.); ”Gospodar vaš je obećao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati…’ (El-Mu'min, 60.)

Misak: Biti vjernik po definiciji znači biti optimista. Kako danas u ovoj našoj domovini Bosni i Hercegovini postići taj optimizam i vladati se po njemu?

Muftija Fazlović: Raduje me što ste u ovom našem razgovoru spomenuli domovinu Bosnu i Hercegovinu. Domovina ima svoju neizmjernu vrijednost. U njoj su naši korijeni, u njoj se rađamo, u njoj slobodno živimo, postižemo životne uspjehe, radost i zadovoljstvo. Čuvajući domovinu čuvamo rodnu grudu i dom čiji su graditelji bili naši preci, naši najmiliji. Zato se naša ljubav prema rodnom mjestu i zavičaju nikada ne smije ugasiti. Veoma je važno da mladi razumiju i prihvate da valja strpljivo i mudro popravljati stanje u svom vremenu. Uvjeren sam da će mladi u svim generacijama u ovoj našoj zemlji biti dostojni čuvari i graditelji svoje domovine.

Želim posebno naglasiti važnost brige i odgovornosti u okolnostima u kojima danas živimo jer je svaka generacija prije svega zadužena za vlastito stanje duha i ukupno ljudsko djelovanje u svom vremenu. Moramo znati da su neke zadaće samo naše. Niko drugi ih u ime nas niti može, niti hoće obaviti. Oslanjajmo se u svom životu na Dragog Boga i gradimo međusobno povjerenje. Tako ćemo zasigurno imati više optimizma i bit ćemo snažniji. Mlade ljude pozivam da sa još većom odgovornošću i elanom prigrle put sticanja znanja. Napredak u ljudskoj zajednici najdublje je uvjetovan ulogom koju u društvu imaju odgoj i obrazovanje. Sve nas, posebno mlade među nama, podsjećam na veličanstvenu poruku iz kur'anske dove Ibrahima, alejhi selam: Gospodaru moj, podari mi znanje, i uvrsti me među one koji su dobri, i učini da me po lijepom spominju oni što će poslije mene doći, i učini me jednim od onih kojima ćeš džennetske blagodati darivati. (Eš-Šuara, 83-85.)


List učenika Behram-begove medrese Misak / decembar, 2023. godine /