Naučno-stručna konferencija „Islamska kultura i tradicija u Orašju od sredine 19. stoljeća do danas“ održana je 7. decembra 2022. godine u hotelu “Navis” u Orašju.

Konferenciju je otvorio muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović koji je istakao da je ovaj naučni skup važan za sve Bošnjake i da se s njega šalje vrijedna poruka za sve ljude. Muftija Fazlović je prisutnima prenio selame i čestitku na organizaciji Konferencije reisul-uleme dr. Husein-ef. Kavazovića.

– Bošnjaci su istinski sačuvali svoju kulturu i tradiciju. Iz naše kulture i tradicije mi muslimani smo u stanju da iz univerzalne perspektive oslovimo i sve druge. Ovdje u Orašju, kroz vrijeme koje je proticalo, dogodilo se to na najljepši način. Ovdje se ostvarila jedna lijepa sinteza. Muslimani koji su se doselili u Orašje, nakon zuluma, etničkog čišćenja, oplemenili su ovu sredinu, razvijali je vremenom zajedno sa svojim komšijama i hvala Bogu da od 1862. godine iz ove sredine više niko nije morao odlaziti na silu, niko nije prognan. Tako je bilo i devedesetih godina. Orašje je jedan svijetao primjer u našoj domovini Bosni i Hercegovini. Zahvalni smo Allahu, dž.š., na tome. Zahvalni smo ljudima koji ovdje žive, muslimanima i katolicima, Bošnjacima i Hrvatima. Zahvalni smo ljudima čistog i bistrog uma koji su predvodili ove narode u tako teškom vremenu, poručio je muftija Fazlović. Naglasio je prosvjetiteljsku ulogu Salim-ef. Kanlića, imama koji je u Orašju proveo svoj radni vijek i danas živi u ovome gradu.

Muftija Fazlović je istakao važnost džamije u Orašju, središta duhovnog života muslimana, i brige koju prema ovoj džamiji pokazuju njeni vakifi. Istakao je vrijedan rad Organizacionog odbora Konferencije, te važnost istraživačkog rada naših alima, intelektualaca i znanstvenika.

Povod za održavanje ove Konferencije je stotinu šezdeset godina od dolaska muslimana na područje Orašja, tadašnje Donje Azizije, a koji su protjerani iz Kneževine Srbije 1862/63. godine. Organizatori ovog naučnog skupa su Muftijstvo tuzlansko, Medžlis Islamske zajednice Orašje i Instituta za društvena i religijska istraživanja.

Dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja, podsjetio je da je prošlo 160 godina otkako su muslimani naselili Donju Aziziju ili današnje Orašje. Tokom tih godina življenja zajedno s drugima, u najvećoj mjeri s bosanskim Hrvatima, izgradili su lijepu i pitomu čaršiju, očuvali svoju vjeru, zadržali mnoge autohtone i naslijeđene običaje ali i formirali svoju specifičnu kulturu.

– Iz Orašja se ljudi i danas sele. Potomci onih koji su se doselili iz Beograda, Šapca, Užica i izgradili ovako lijep grad. Ako samo jednu porodicu zadržimo da ostane u Orašju, a koja je već nakanila da se seli, onda će i ova Konferencija opravdati svoj cilj. Zato i govorimo o kulturi i tradiciji ovoga lijepoga grada, kazao je dr. Sulejmanović te se zahvalio muftiji tuzlanskom dr. Vahid-ef. Fazloviću i Muftijstvu tuzlanskom, MIZ Orašje i svim izlagačima na podršci i učešću na ovoj konferenciji.

Tokom otvaranja Konferencije izložena je izložba o Orašju na razglednicama autora Marka Matolića. Dodijeljene su i vakufname vakifima Medžlisa Islamske zajednice Orašje.

– Trajno dobro koje su dali naši vakifi sigurno neće umanjiti njihov imetak ali uređenje džamije Azizije i harema će povećati njihove sevape. Sve dok bude postojala džamija Azizija vakifi će imati nagradu, kazao je predsjednik Organizacionog odbora Konferencije dr. Mirsad Arnautalić. Glavni imam hafiz Redžo-ef. Sivić i dr. Mirsad Arnautalić, predsjednik MIZ Orašje, bili su domaćini izlagačima i gostima ovog naučnog skupa.

Na Konferenciji su govorili dr. Safet Bandžović (Deosmanizacija Smederevskog sandžaka i utočišta muhadžira u Bosanskom ejaletu (1804-1867), mr. Amer Maslo (Crtice iz vilajetske povijesti Donje i Gornje Azizije), dr. Omer Hamzić (Odnos između ustaša i zelenog kadra u Posavini  krajem 1944. i početkom 1945. godine s posebnim osvrtom na Orašje), mr. Idriz Bešić (Migracija Bošnjaka muslimana u Slavoniju s akcentom na Gunju i okolinu (sela tzv. Cvelferije, bivša općina Županja), dr. Ramiz Smajić (Identitetske označenosti stanovništva Donje Azizije s kraja 19. stoljeća), dr. Sead Seljubac (Tri stara rukopisa iz Orašja), dr. Mustafa Gobeljić (Specifični vjerski obredi karakteristični za Orašje i okolinu), dr. Mirsad Arnautalić (Peta islamska dužnost hadž i hadžije u Orašju), dr. Izet Šabotić (Doprinos Galiba Šljive u rasvjetljavanju prošlosti Orašja i njegove okoline), dr. Mensur Husić (Iskustvo odnosa prema religijski drugom i drugačijem na području Orašja), mr. Amir Džinić (O nekim formama folklora muslimana iz Kneževine Srbije u Bosanskoj Posavini) i mr. Dženan Rahmanović (Vakufi i vakifi Azizija džamije u Orašju).