Muftijstvo tuzlansko i Behram-begova medresa u Tuzli organizirali su u četvrtak 21. decembra 2023. godine kolokvij “Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević – istaknuti alim i pedagog (1885-1953)“ povodom 80 godina od preseljenja na ahiret.

Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović je kazao da se u cijeloj Bosni i Hercegovini, u skladu sa opredjeljenjem programa Tezkiretnama, prisjećamo naših velikana, obnovljamo naša sjećanja kako bismo bili čvršće na Pravom putu.

– Ponosni smo na ovog alima, učenog čovjeka, velikog organizatora i reformatora. Nije puno pisao, ali je radio, dugo je bio rukovodilac. Voditi i razvijati institucije je veliki zahtjev. Hafiz Sivčević je mnogo radio, rekao bih da je on ideje reformatora oživotvorio. Jedna od najvažnijih ideja, zamisli u tom reformatorskom duhu bila je da se izgrade i razviju kvalitetne institucije koje muslimani nisu imali – kazao je Muftija tuzlanski.

Muftija Fazlović je podsjetio da su pojedini narodi napredovali upravo posredstvom kvalitetnih institucija i hafiz Sivčević je, obrazujući se na najsavremenijim školama koje smo tada imali u muslimanskom svijetu, uočio koliko za napredak društva znače dobre škole i dobre institucije.

– Uložio je velike napore, te je tu svoju spoznaju pretočio u djelo, praksu. Kada smo obnavljali rad Behram-begove medrese devedesetih godina bili smo zagledani u taj period od prije stotinjak godina, u godine kada je hafiz Sivčević preuzeo dužnost i odgovornost za Behram-begovu medresu – istakao je muftija Fazlović.

Direktor Behram-begove medrese dr. Ahmed Hatunić je izrazio zadovoljstvo što imamo priliku da se prisjetimo ličnosti, uloge i djela hafiza Sivčevića koji je bio direktor Behram-begove medrese u dva navrata.

– Uloga dr. Sivčevića bila je izuzetno značajna u tom periodu kada je rukovodio Behram-begovom medresom koja je nakon nekoliko godina postala prepoznatljiva, respektabilna ustanova, ne samo u ovom dijelu Bosne, nego u čitavoj Bosni i Hercegovini, bivajući jednom od najboljih škola – kazao je dr. Hatunić.

Izlagači na kolokviju su bili hafiz Nedžad Vehabović, dr. Sead Seljubac i prof. dr. Izet Šabotić a moderator Amina Đulović.

Hafiz Nedžad Vehabović, profesor u Behram-begovoj medresi, govoreći o životu i djelu hafiza Sivčevića, istakao je da je rođen 1885. godine u Vražićima (općina Čelić), kao najmlađe dijete Abdulkerima i Begije Kovačević. Potječe iz bogate zemljoradničke porodice. Godine 1897., kao dječak od 12 godina upisao se u Čačak-medresu u Brčkom, koju je uspješno završio. Na školovanje u Istanbul odlazi 1903. godine. Sivčević se 17 godina školavao i studirao islamske nauke u Istanbulu; od idžazetname koju mu je 1914. godine izdao muderis hafiz Mehmed Teufik, preko diplome potpisane 1918. godine od strane 10 nastavnika Darul hilafe (Reformirane velike teološke škole) do specijalizacije na Sulejmanijji (Velika reformirana teološka škola za doktorat).

– I pored primamljivih ponuda za visoke vjerske funkcije u Turskoj, ispunjen nostalgijom za rodnim krajem, vraća se u Bosnu, u tada malu kasabu Tuzlu. Hafiz Sivčević postavljen je 1922. godine za upravitelja Behram-begove medrese u Tuzli te je odmah pokazao upornost, znanje i savjesnost u obavljanju poslova koji su mu povjereni. Inače skroman, dobrodušan, druželjubiv, veseo i susretljiv čovjek, brzo je upoznao mentalitet ljudi i osvojio sredinu u kojoj je boravio. Svoj život posvetio je dogradnji, opremi i reformi Medrese, ali i aktivnostima na vjerskom obrazovanju stanovništva. Bio je marljiv radnik, jedan od ljudi koji su uporno, strpljivo i dosljedno vršili svoje dužnosti – kazao je hafiz Vehabović.

Sivčevića je pratio glas principijelnog, odgovornog i odvažnog rukovodioca, kazao je Vehabović, ali i strogog i nepopustljivog pedagoga koji je mnogo ulagao u vjerski i moralni odgoj učenika, što mu je donosilo priznanja i pohvale.

Dr. Sead Seljubac koji je govorio o temi “Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević i reforma Medrese” kazao je da uz rad hafiza Sivčevića kao muderisa i upravitelja ove odgojno-obrazovne institucije Islamske zajednice u brojnim slučajevima stoji kvalifikacija reformator, upravo zbog njegovog doprinosa reformama ove medrese, posebno u decenijama pred prisilnu obustavu njenog rada 1949. godine.

– Hafiz Sivčević je posjedovao izvanredne pedagoške kvalitete, a Hafzija Suljkić koji je pisao o hafizu Sivčeviću čak to potkrepljuje podacima o pohvalama i priznanjima koja je za takav rad dobijao, od običnih ljudi do reisul-uleme Fehim-ef. Spahe. Kao muderris, a kasnije i upravitelj, mnogo je doprinio organizaciji i uređenju Behram-begove medrese. Posebno se istakao 1938. godine prilikom proširenja i dogradnje zgrade medrese. Pazio je naročito na odgoj i vladanje svojih učenika. Nastojao je odgojiti ih, a i osposobiti za zvanja, kojima se po svršetku škole budu posvetili. U tome je imao uspjeha i njegov dvadesetogodišnji rad kao nastavnika i odgajatelja nije bio uzaludan – istakao je dr. Seljubac.

Dr. Seljubac navodi, a o tome je pisao i Hamdija Sivčević, da je hafiz Sivčević zaslužan za ukidanje individualne nastave i uvođenje razredne nastave u petogodišnjem trajanju, uvođenje u medresu potrebne školske dokumentacije i administracije kao i postepeno uvođenje u nastavni program, pored vjerskih i svjetovnih predmeta.

– Tu je i organizacija praktične nastave za imama, hatiba i mujezina u Behram-begovoj džamiji i drugim džamijama uz ramazan, unaprijedio je internatski život učenika, osnovao kuhinju i utvrđio kućni red medrese i internata, uveo (1923. godine) prijemni ispit iz kiraeta i uvjetovao upis u Medresu završenom osnovnom školom u četverogodišnjem trajanju, što su ostale medrese ovog tipa uvele tek 1931. godine, osnovao biblioteku Behram-begove medrese (1924. godine) u kojoj stalnim nabavkama knjiga obogaćuje knjižni fond… – kazao je dr. Seljubac.

Prof. dr. Izet Šabotić je istakao da je jako važno govoriti o ovakvim temama kao što je doprinos i uloga dr. Saliha-ef. Sivčevića, muderisa i direktora Behram-begove medrese iz jednog posebnog vremena, onog vremena međuratnog perioda.

– U tom vremenu su Bošnaci i Bosna bili izloženi brojnim kušnjama. To je jedno prelomno vrijeme kad se uspostavljala jedna nova država, nova vlast, vlast koja nije bila naklonjena ni Bosni ni Bošnjacima. Salih-ef. Sivčević dolazi u Tuzli na mjesto direktora početkom 1922. godine. To su poprilično teške godine, ali on se kao muderis i kao direktor medrese izuzetno dobro snašao. Njegovi su rezultati izuzetno vidljivi, iako nije bio miljenik tadašnje vlasti, on je uspio sa Behram-begovom medresom napraviti neke važne iskorake – kazao je prof. dr. Šabotić.

Ta reforma Behram-begove medrese u vremenu njegovih mandata izuzetno je važna, napomenuo je dr. Šabotić, ali i njegov ukupni društveni život. Bio je uključen u mnoge segmente života, ne samo u Tuzli, nego i u Bosni i Hercegovini.

Pored aktivnosti na reformi Medrese i izvođenja nastave iz arapskog, turskog jezika i vjerskih nauka, bio je aktivan i na širem vjerskom obrazovanju stanovništva. Po pozivu džemata držao je dersove na godišnjim seoskim dovama, kišnim dovama, na dovištima cijele sjeveroistočne Bosne.

Bio je član Hodžinske kurije i Ulema medžlisa. Također, hafiz Sivčević je bio član nekoliko udruženja koja su se bavila kulturnim i humanitarnim radom.

Hafiz dr. Salih-ef. Sivčević je umro 28. marta 1943. godine i ukopan je na mezarju Borić u Tuzli.