Zimski seminar za profesore Behram-begove medrese održan je u četvrtak, 12.1.2023. godine, u ovoj školi.

Seminaru je u jednom dijelu prisustvovao muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović. Muftija je ovom prilikom čestitao Behram-begovoj medresi na rezultatima vrednovanja rada srednjih škola na području Tuzlanskog kantona u školskoj 2021/22.godini. Behram-begova medresa je i ove godine zauzela prvo mjesto.

Muftija Fazlović je u svome obraćanju profesorima Behram-begove medrese govorio o eseju Husein-ef. Đoze, napisanom 1969. godine u Poslanikovoj džamiji u Medini. Govoreći o sadržaju ovog teksta, Muftija se osvrnuo i na sadašnje vrijeme. Naglasio je da su muslimani u Bosni i Hercegovini, bez obzira na sve poteškoće, uspjeli da očuvaju svoje fundamentalne vrijednosti. U tom kontekstu, posebno je govorio o ulozi i odgovornosti uleme. Istakao je da su djeca naš veliki emanet od kojih se u budućnosti najviše očekuje. Na današnjim generacijama je odgovornost da podižu i odgajaju djecu za vrijeme u kojem će živjeti, kako bi se na temeljima koje smo postavili zajedno s našim prethodnicima, brinuli o sebi i svojim vrijednostima. Muftija Fazlović je naglasio da valja mnogo raditi i doprinositi, posebno tamo gdje su naša individualna i institucionalna zaduženja.

Prvi predavač na ovom seminaru dr. Amir Karić, dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, govorio je o temi Bošnjački rizici i izazovi u 21.stoljeću. U kratkoj historijskoj retrospektivi, podsjetio je da su muslimani bili nastanjeni na istočnoj obali Drine i da su bili brojan narod u 19. stoljeću, ali da to više nisu zbog srbijanske nasilne politike iseljavanja i sistematskog uništavanja. Osvrnuo se na današnju političku situaciju, koja je izuzetno komplicirana i koja od Bošnjaka zahtijeva budnost. Potom je nabrojao rizike koji prate ovaj narod u XXI stoljeću. Jedan od njih je demografski deficit, zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija. Pesimizam i nedostatak nade među stanovništvom dominantna je pojava u današnjem društvu. Osvrnuo se na nacionalni moral koji spada u jedan od sedam faktora nacionalne moći. Također je istakao važnost kontinuiranog rada na poboljšanju obrazovnog, ekonomskog i pravosudnog sistema. Ono na čemu treba raditi neprekidno je razvijanje kulturu uspjeha i bogatstva, istakao je dr. Amir Karić na kraju svog izlaganja.

Drugi predavač je bila dr. Mevlida Mešanović, profesorica sa Karl Franzens univerzitetu u Gracu, a tema o kojoj je govorila je Iskustvo, izazovi i praksa austrijskog obrazovnog sistema. U svom izlaganju osvrnula se na 1774. godinu i Opšti školski pravilnik kojim je Marija Terezija uvela sistem obaveznog školovanja u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji. Potom je opisala sve reforme tog sistema sve do današnjeg vremena.

Posljednji predavač na seminaru je bio dr. Izet Pehlić s Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Zenici, koji je obradio temu Motivirajuće vrednovanje postignuća učenika, osvrnuvši se prije svega na model ocjenjivanja u kojem se na adolescente ne gleda kao na problematičnu skupinu, nego na one koji imaju problem i kojima treba pomoći. U svom izlaganju osvrnuo se i na adolescenciju kao na period u životu koji je najzahtjevniji i na koji treba gledati kao na izuzetnu priliku koju profesori i nastavnici imaju, a data im je i trebaju je iskoristiti kako bi usmjerili učenike u pravom smjeru.

Profesorima se obratio i direktor ove škole dr. Ahmed Hatunić. Ovaj seminar je nastavak dugogodišnje tradicije održavanja seminara za profesora Behram-begove medrese u toku zimskog raspusta.