Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona organizirali su u amfiteatru KOC Tušanj-Slatina okrugli sto „Mevlud – nematerijalno kulturno-historijsko naslijeđe“.

O mevludu kao kulturno-historijskom naslijeđu govorili su dr. Sead Seljubac, mr. Admir Muratović, dr. Halid Bulić, dr. Mirsad Kunić i mr. Mehmedalija Hadžić.

Benjamin Bajrektarević, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona naglašava da se okruglim stolom  želi na konkretan način  implementirati  Konvencija o zaštiti nematerijalnog kulturnog naslijeđa.

-Mi smo prije nekoliko godina određena nematerijalna dobra kandidovali na nacionalnu listu BIH i tada nije bilo mevluda. Sada smo odlučili na osnovu određenih stvari  da mevlud u BIH stavimo u veći fokus, sa jednom većom pričom o mevludu koja nije dominantno vjerska. Zato smo odlučili da organizujemo okrugli sto. Posmatrat ćemo ovim okruglim stolom mevlud i sa jezičke i literarne strane – ističe Benjamin Bajrektarević.

Razvijanje ljubavi

O mevludu u vjerskoj tradiciji bosanskih muslimana govorio je dr. Seljubac, koji je naglasio da je mevlud univerzalni događaj kojeg su muslimani u BIH prihvatili kao dio svoje vjerske tradicije.

– Zajednički motiv mevluda je razvijanje ljubavi prema Muhammedu a.s. Kroz mevlud se podučava lijepom muslimanskom ponašanju. Mevludske svečanosti razvijaju pobožnost i imaju edukativnu dimenziju. Sjetimo se samo kako su stari ljudi na mevludu učili o životu Poslanika i islamu. U centru mevluda uvijek je bio Muhammed a.s. sa svim segmentima svoga života. Bosanski muslimane uče mevlude na dovištima, kućama, džamijama i tekijama. Kao i u posebnim prilikama. Prilikom šerijatskog  vjenčanja, useljenja u kuću – kazao je Seljubac.

Dio izgradnje identiteta

Mehmedalija Hadžić na okruglom stolu govorio je o mevludu u kur'anskom i hadiskom vidiku.

– U svom izlaganju dat ću prednost zikru i identitetu. Iz zikra proističu sve druge manifestacije koje predstavljaju naše kulturno pamćenje i identitet. Mevlud je dio izgradnje našeg identiteta. Kulturno pamćenje važan je dio izgradnje naše tradicije. Kada posmatramo identitet kao političku zamisao moram reći da se mi Bošnjaci time nismo bavili. Krivica je na nama samima. Obzirom da su dva najveća prava čovjeka da bude sretan i provede život u sreći . Bošnajci su baš s tim imali problema – kazao je Hadžić.

Kulturološki čin

Dr. Mirsad Kunić u svome izlaganju fokusirao se na literarnu dimenziju Bašagićeva Mevluda.

– Mevlud je običaj i kulturološki čin Bošnjaka. U mevludu imamo svjetovno i sakralno, trivijalno i uzvišeno. Najpoznatiji mevludi na našim prostorima su oni od Gaševića, Zenunovića, i još nekoliko autora. U užem smislu mevlud je stih, spjev o rođenju Muhammeda a.s. – rekao je Kunić, koji je detaljno objasnio osam dijelova Bašagićeva Mevluda.

Književno tretiranje

Dr. Halid Bulić u svome izlaganju fokusirao se na formalne, stilske i idejne odlike najznačajnijih mevluda na bosanskom jeziku.

– Mevlud kao književni žanr ima tradiciji ali se rijetko književno tretira. Sva mevludska djela razlikuju se po kvalitetu i kvantitetu. Mevlud odražava uticaj vremena u kojem je nastao – pojasnio je Bulić.

On je objasnio strukturu mevluda Saliha Gaševića, Bašagića, Seida Zenunovića, Rešada Kadića, Ešrefa Kovačevića i  Vehbije Hodžića.

Posebno poštovanje

Mr. Admir Muratović u svome izlaganju na okruglom stolu akcenat je stavio na mevlud kao riznicu jezičkih podataka.

– Mevludom muslimani izražavaju posebno poštovanje prema Muhammedu a.s. Mevlud utiče na snažnije bošnjačko biće. Mevludi se uče i  u svečanim prilikama prilikom sklapanja braka ili rođenja djeteta. U svojim mevludima nerijetko autori ističu svoje porijeklo i mjesto gdje su živjeli – pojasnio je Muratović.

 

{gallery}2812151{/gallery}Piše: Džanan Ribić / Fotografije: Eldin Mehmedović