Reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović na današnjoj sjednici Sabora Islamske zajednice u Sarajevu ocijenio je da će godina pred nama, prema mnogim pokazateljima, biti izazovna i da će se u njoj donositi teške odluke za naš narod i domovinu.
– Valja nam biti budnim i odlučnim ako se to od nas bude zahtijevalo – kazao je reisul-ulema obraćajući se sabornicima, dodajući da su Bošnjaci posljednjih godina, a posebno posljednjih mjeseci, i kao narod i kao vjerska zajednica, izloženi bezobzirnim izljevima mržnje i primitivizma svake vrste od nekih politika i pojedinaca u našoj zemlji.
Poručio je da Bošnjaci moraju ostati dostojanstveni i ne uzvraćati na isti način i istom mjerom, te da je uvjeren da će politike i ljudi koji siju mržnju i razdor među narodima i građanima ove zemlje proći i nestati u zaborav kao ružan san.
– Dok se to ne desi mi se trebamo kako bi osigurali bolju budućnost i sigurniji put za našu djecu i za našu domovinu, osloniti na sebe i puno i istrajno raditi – kazao je reisul-ulema.
Obraćanje reisul-uleme prenosimo u cijelosti:
“Poštovani čelnici Sabora,
članice i članovi ovog najvišeg predstavničkog tijela naše Zajednice, uvaženi zamjeniče reisul-uleme, cijenjene muftije i članovi Rijaseta,
dragi gosti, es-selamu alejkum.
Nakon ramazana, mjeseca duhovnog i fizičkog terbijeta, mjeseca posta i snažnih ibadeta, nadati se da smo osnaženi i spremni za brojna suočavanja s pojedinačnim i izazovima naše zajednice koji su pred nama. Upravo ramazansko samopouzdanje krasi naša stremljenja ka činjenju i zagovaranju dobra i odupiranju zlu i lošem postupanju.
Braćo i sestre!
Posljednjih godina, posebno posljednjih mjeseci, kao narod i kao vjerska zajednica, izloženi smo bezobzirnim izljevima mržnje i primitivizma svake vrste od nekih politika i pojedinaca u našoj zemlji. Nisu pošteđene ni naše najveće svetinje, kao što su Kur'an, ezan, džamije i munare. Ovakav šovinizam, primitivizam i mržnja prema nama, našoj vjeri, pojedinim građanima, kao i prijateljima ove zemlje, nije zabilježena u javnom prostoru. Oni koji snuju zlo i pokazuju takvu mržnju sami će se u njoj ugušiti. Mi te pojave pratimo sa žaljenjem.
Moramo ostati dostojanstveni i ne podleći izazovu da uzvraćamo istim načinom i istom mjerom. Naše komšije i sugrađane nemojmo da poistovjećujemo s tim politikama i njihovim bahatim i neodgovornim protagonistima. Istovremeno, voljeli bismo kada bi ovakve pojave imale manje podrške, a više osuda od onih u čije ime se iznose.
Po mnogim pokazateljima, godina pred nama će biti izazovna i u njoj će se donositi teške odluke za naš narod i domovinu. Valja nam biti budnim i odlučnim ako se to od nas bude zahtijevalo.
Dozvolite mi da ovdje napravim jednu digresiju. U ljudskoj povijesti pojavljivali su se pojedinci koji su činili planetarna zla nesagledivih razmjera, iza čijih su planova, nakana i naredbi ostali milioni mrtvih, uglavnom nedužnih ljudi. Sjetimo se samo belgijskog kralja Leopolda i miliona nedužnih žrtava u Africi, Staljina i miliona nedužnih žrtava njegove okrutne vladavine u Sovjetskom savezu, Hitlera i Holokausta. Svi ovi, i brojni drugi zločinci, nužno su pripadali jednom narodu, državi i ideologiji i stigmatizirali ih na najgori način.
Nakon što je civilizirani svijet osvijetlio ova zlodjela i jasno identificirao inspiratore i vođe tih zločinačkih poduhvata, države, nacije i narodi odakle su potjecali zločinci, i u čije ime su često činjeni ovi zločini, uložili su puno truda da se oslobode ove zle stigme. I u tome su uspijevali.
Belgija je danas slobodna i demokratska zemlja, koja je otvorila vrata i udomila stotine hiljada Afrikanaca. Konrad Adenauer i Vili Brant su Njemačku, njemački narod i građane, svojim priznanjem i isprikom oslobodili stigme nacizma. Staljina i staljinizma su se svi odrekli odmah poslije njegove smrti. Nije jasno, zašto u zemljama našeg okruženja političke i druge elite, tri decenije nakon rata, nisu spremne odreći se onih koji su u njihovo ime činili zločine. Naprotiv, uporno, veličaju zločince, za koje sav civilizirani svijet nema dvojbe da to jesu, i koji izdržavaju dugotrajne i doživotne kazne po svjetskim kazamatima.
Oni u parlamentima, gdje izražavaju većinsku volju građana, donošenjem nakaradnih odluka, potpisuju cijeli narod ispod zločina i zločinaca i nameću mu kolektivnu krivicu. Što je neprihvatljivo.
Posebno smo iznenađeni nerazumnom reakcijom na inicijativu da se u Generalnoj skupštini UN-a usvoji rezolucija kojom se 11. juli određuje kao međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. godine. Mislim da svi mi i međunarodna zajednica imamo razloga za zabrinutost kada od najviših državnih zvaničnika u Bosni i Hercegovini i Srbiji čujemo prijetnje nasiljem i ratom ako se usvoji rezolucija koja nema političke implikacije, niti nameće kolektivnu krivnju bilo kome. Očekivano usvajanje rezolucije će postaviti temelje očuvanja istine o genocidu u Bosni i Hercegovini i ponovne izgradnje povjerenja i mira na temeljima istine i pravde.
I pored svega, uvjereni smo kako će politike i ljudi koji siju mržnju i razdor među narodima i građanima ove zemlje proći i nestati u zaborav kao ružan san.
Dok se to ne desi mi se trebamo kako bi osigurali bolju budućnost i sigurniji put za našu djecu i za našu domovinu, osloniti na sebe i puno i istrajno raditi. Allah nas na to podstiče u Kur’ anu u suri Maide: „O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na Pravome putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao! Allahu ćete se svi vratiti i On će vas obavijestiti o onome šta ste radili.” (El-Maide: 105)
Poštovani članovi Sabora.
Ovo zasjedanje prilika je da analizom godišnjih izvještaja o radu organa, ustanova, institucija i organizacionih jedinica IZ sagledamo naš učinak i rezultate rada u protekloj godini, kako bismo ih usaglasili s planovima za tekuću godinu koje ste usvojili na prošlogodišnjem decembarskom zasjedanju. Mislimo da možemo biti zadovoljni s onim što je učinjeno. Svi rezultati koje smo ostvarili su zajednički. Oni pripadaju svima nama, prije svega vrijednim džematlijama, članovima džematskih odbora, medžlisa, muftijstava i drugih organizacionih jedinica Zajednice. Imami, muallimi, muderrisi i drugi službenici marljivo i savjesno rade svoj posao. Suočavamo se, naravno, i s propustima i neodgovornim postupcima pojedinaca. No, unutarnja organizacija lZ, normativno uređenje i poštivanje procedura ostavlja sve manje prostora da se ovakve pojave ponavljaju i budu nesankcionirane.
Nailazimo na poteškoće u funkcioniranju džemata u dijaspori. Formirani kao udruženja građana, teško se transformiraju u normativni sistem IZ.
Na tom putu ima nesnalaženja, nemara, samovolje i otvorene opstrukcije.
Neke od krovnih organizacija u dijaspori na čelo su dovele ljude koji ne poštuju Ustav, opstruiraju doktrinarna učenja naše zajednice i pokazuju samovolju. Pitanje je koliko ćemo moći tolerirati ovakva ponašanja. Ovo se posebno odnosi na Australiju i Švajcarsku.
Želim ovdje da naglasim nekoliko važnih aktivnosti u protekloj godini.
Pravilnik o članstvu i članarini, koji ste usvojili na ranijim zasjedanjima, polahko ulazi u primjenu u našim medžlisima. Primjena ovog pravilnika je od ključne važnosti, kako bismo sistemski i trajno standardizirali i normirali prava i obaveze naših članova. Nije dovoljno da osjećaj zajedništva i pripadanje jedinstvenoj IZ ostane samo na nivou naših osjećanja i deklarativnog izjašnjavanja.
Ovo opredjeljenje treba da se manifestira konkretnim djelom, članarinom, odnosno, njenom centralizacijom na nivou medžlisa. Na ovaj način pokazujemo da smo zajednica i da brinemo za malobrojne džemate, povratničke i džemate na periferijama naših gradova, gdje džematlije nisu u mogućnosti osigurati materijalnu osnovu za kvalitetan vjerski život. Centralizacija članarine nema alternative. To je naš zajednički plan na kojem moramo ustrajati.
Tokom protekle i početkom ove godine naišli smo na otpore u nekim džematima i medžlisima. Očekivano je bilo da će biti nerazumijevanja od strane nekih džemata i džematskih odbora, ponegdje i nespretnosti naših organa i pojedinaca tokom primjene Pravilnika. Međutim, ono što zabrinjava jeste da se u nekim džematima i medžlisima lokalna politika uključila u ovaj proces, tako što podstiče i raspiruje opstrukciju primjene Pravilnika. Ove pojave moramo beskompromisno razotkriti i osujetiti.
Pogubno bi bilo za sve nas da se nesloga i razdor iz političkog života prelije u strukture Zajednice. Pozivam sve vas, cijenjeni sabornici, da se takvim pojavama odlučno suprotstavite i na terenu pomognete našim organima u provođenju ovog važnog pravilnika.
Vjerujem da ste većina vas posjetili izložbu u Skenderiji kao završnicu velikog istraživačkog projekta „Pod nebom vedre vjere“. Ovo je bio prvorazredni kulturni događaj, ne samo za Islamsku zajednicu. Obaviješten sam da su do sada interes za postavljanje izložbe pokazali evropski centri: Zagreb, Ljubljana, Beč, Brisel, London…
Izuzetan značaj ovaj projekat je imao zapravo u tome što je bio direktan povod i osnova za donošenje odluke o osnivanju Muzeja Islamske zajednice. Rijaset je donio odluku o osnivanju muzeja, završena je registracija, odabran je objekat u kompleksu Careve džamije (bivša kancelarija reisul-uleme) i urađen je idejni projekat adaptacije ovog objekta za potrebe muzeja. Očekujemo podršku naših prijatelja u Kataru. Vjerujemo da smo osnivanjem ove kulturne i naučne ustanove napravili značajan iskorak u zaštiti i prezentaciji naše baštine.
Nastavljamo s izgradnjom infrastrukturnih objekata. U narednim mjesecima otvorit ćemo Arnaudiju džamiju u Banjoj Luci, Sinan-pašinu džamiju u Čajniču, Islamski centar u Zenici, Islamski centar u Lukavcu. Radovi na temeljitoj rekonstrukciji ženske medrese u Sarajevu se odvijaju po planu, proširuju se kapaciteti medrese u Tuzli, a definitivno smo riješili zgradu fakulteta u Zenici i dr.
Želim ovdje s ponosom istaknuti solidarnost naših ljudi na sergijama koje organizujemo, kao način prikupljanja sredstava za stradale u svijetu. Tokom prošle godine sakupljali smo pomoć za civile u Gazi, ali i za stradale u zemljotresima u Turskoj, Libiji i Maroku. Odaziv naših džematlija i građana je fascinantan. Možemo biti ponosni na tu činjenicu.
Ovaj najviši dom Islamske zajednice se očitovao oko događaja u Gazi i osudio zločine koji se tamo čine na nedužnim stanovnicima Gaze. Nažalost, svijet u kojem živimo je loše mjesto za slabe i nemoćne. Iz ovoga bismo trebali bar primiti pouku šta nas čeka ako se ne pobrinemo za sebe.
Moram sa žaljenjem konstatirati da naši politički prvaci ili, bolje rečeno, neki među njima, ne pokazuju dovoljno svijesti kada je u pitanju izgradnja jedinstvenog fronta za očuvanje zemlje i naroda pred otvorenim prijetnjama koje dolaze i spolja i iznutra.
Umjesto da jačaju institucije ove zemlje što je iznimno zahtjevan i mukotrpan posao, oni pribjegavaju populizmu, koji ima za cilj stvaranje privida da se nešto radi.
Na današnjem zasjedanju pred vama su i prijedlozi za potvrdu imenovanja muftija, nakon što je nekima od njih istekao mandat. O tome ću nešto više govoriti kada ova tačka bude na dnevnom redu.
Želim vam uspješan rad na današnjem zasjedanju.
Es-selamu alejkum”.
Najava
