U petak 26. septembra ove godine muftija Vahid-ef. Fazlović je, u svome uredu, priredio prijem povodom završetka rekonstrukcije i otvorenja Gazi Turali-begove džamije u Tuzli.

Prijemu su prisusvovali predstavnici Medžlisa islamske zajednice Tuzla, Hasan-ef. Spahić, hfz. Ahmed Huskanović i Elmedin-ef. Avdibašić, projektant objekta ing. Husein Dropić, te članovi Građevinskog odbora i dugogodišnji imam ove džamije Hamid-ef. Zahirović.

Bila je ovo prilika da im se muftija Fazlović zahvali na njihovom pregalaštvu i zalaganju da se dugogodišnji zahtjevni proces rekonstrukcije ove tuzlanske džamije završi. Sagovornici su se prisjetili i prilika kroz koje su prolazili tokom njezine restauracije.

miztz sep 141

Turali-begova džamija sagrađena je u period između 1548.-1572. Godine. Ona je tada izgrađena u polju te je zbog toga i prozvana – poljska džamija.

Džamija je sačuvala izvorni izgled sve do 1890. godine, kada su tadašnje vlasti odlučile u njezinoj blizini graditi druge objekte. Tada su izvršile nasipanje i ravnanje terena oko džamije. Kako je zbog toga ulaz u džamiju ostao niži, nasuta je i unutražnjost džamije, dozidano je 145 cm na postojeće džamijske zidove i napravljen novi krov. Od tada potiče današnji izgled džamije, uz manje izmjene iz 1910., 1967. i 1968. godine.

Zbog slijeganja tla džamija je oštećena. Prilikom mjerenja 1990. godine došlo se do podataka da su se zidovi i munara nageli. To je značilo da je neophodna rekonstrukcija navedenog objekta. Ubrzo su počele aktivnosti na rekonstrukciji džamije. Godine 1997. urađeni su nužni konzervatorski radovi kako bi se sačuvala džamija. Početkom 2007. godine počela je opsežna restauracija ove tuzlanske džamije. Autori projekta su prof. Zlatko Ugljen, dipl. ing. arh. i Husejn Dropić, dipl. ing. arh.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ovu džamiju je 2002. godine stavila na privremenu listu nacionalnih spomenika, da bi 2005. godine Turali-begovu džamiju, zajedno sa haremom i turbetom, proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.