Na šehitlucima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari u nedjelju 11. jula 2021. god. obavljena je dženaza-namaz i ukop devetnaest šehida, žrtava Genocida.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović predvodio je dženaza-namaz i proučio dovu šehidima.

„Prošlo je dvadeset i šest godina od kada su krvoloci, što imaju imena i prezimena, jasnu i nedvosmislenu ideologiju, plan, organizaciju, strategiju i zločinačku namjeru, počinili genocid u Bosni i Hercegovini i u ovoj pitomoj dolini, u ovom dženetu na zemlji, u drevnoj Srebrenici.

Od tada, mi Bošnjaci svoje vrijeme brojimo od tog strašnog zla, pamteći svaku nevinu žrtvu, ali i svakog zločinca. I čekamo pravdu.

Zlo genocida u Bosni i Hercegovini se nije slučajno dogodilo. Ono je bilo planski razrađeno i izvedeno.To zlo je prikrivano, negirano i veličano svih ovih godina. Ono je duboko i žilavo, i nije ga lahko savladati. Njegov otrov će još dugo kolati ovim prostorima.

Ipak, vjerujem da će vremenom obični mali ljudi, koji su bliži jedni drugima, naći načina da prezru počinitelje i odbace zlo iz svog duhovnog bića, vraćajući se moralnim vrijednostima.

Siguran sam da prošlost, koja je teška, može biti i prilika da razumijemo jedni druge i da jedni drugima pomognemo, ako prihvatimo istinu kao vodilju“, poručio je reisul-ulema Kavazović istakavši da dobri ljudi, sa svih strana, a posebno u Evropi, trebaju pomoći Bosni i Hercegovini i Srebrenici.

„Srebrenica je bila i ostala ne samo naše pitanje, pitanje naše savjesti i morala, već i pitanje morala i savjesti cijele Evrope. Srebrenica je mjesto pamćenja i sjećanja na nevino ubijene ljude u Bosni i Hercegovini pred očima čitave Evrope, koja ih nije željela vidjeti, a ne vidi žrtvu jasno ni danas, jer šuti i okreće glavu na negiranje zločina Genocida u Bosni i Hercegovini i veličanje i odlikovanje zločinaca“, kazao je Reisul-ulema, te je istakao da je svaka naša posjeta, obilazak ovog mezaristana, neprekinuti živi razgovor koji traje i koji donosi smiraj dušama onih koji jedni za drugima žude. Mi vjerujemo da su naši šehidi živi i da se raduju našem dolasku i svakoj Fatihi koju im proučimo, kazao je Reisul-ulema.

„Neka svaka naša posjeta našim šehidima bude naš zavjet da ćemo ostati okrenuti dobru i miru među ljudima. Neka to bude naš zavjet da nećemo dozvoliti da se tama naseli u našim srcima, da ćemo uvijek voljeti ljude kao braću i sestre, a zlo prezirati i boriti se protiv njega.

Budimo uvijek svjesni Božijeg obećanja da je žrtvi ostavljena posljednja riječ – dova, i da između dove mazluma, onoga kome je zlo učinjeno, i Uzvišenog Boga nema perde, niti zastora.

U ovom iznimnom trenutku našeg duhovnog uzdignuća, uputimo dove za sve nas, za naše najmilije, za žive i mrtve, za našu domovinu i narod u ovom danu sjećanja na braću i sestre, čiji životi su postali vječnost i vječiti zalog naših zemaljskih života“, poručio je reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

Pored porodica žrtava Genocida, dženazi koja je obavljena uz primjenu epidemioloških mjera, prisustvovali su predstavnici vjerskog, društvenog i političkog života, kao i predstavnici međunarodne zajednice.

 

Među devetnaest šehida koji su danas spušteni u kabure su dva maloljetnika Azmir Osmanović i Fikret Kiverić. Nakon njihovog ukopa, na šehitlucima u Potočarima se nalaze mezari 435 maloljetnih osoba koje su ubijene u Genocidu. U kabure su danas spušteni i otac i sin Hajro i Jusuf Aljić, te Zilha Delić, Husein Kurbašić, Vejsil Hamzabegović, Muhidin Mehmedović, Ramiz Selimović, Esnaf Halilović, Muamer Mujić, Mehmed Beganović, Nezir Dautović, Ibrahim Avdagić, Jusuf Halilović, Salih Džananović, Meho Karahodžić, Zaim Hasanović i Asim Nukić.

Nakon prenošenja tabuta sa musalle do mezarja, zajedničkog učenja na kaburima i dove šehidima, na šehitlucima Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari smiraj je pronašlo 6.671 žrtava.

Na prijedlog Reisul-uleme, Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini usvojilo je Program vjerskog obilježavanja godišnjice Genocida nad muslimanima Bošnjacima prema kojim se ovom prilikom obavljaju ibadeti: dženaza-namaz žrtvama Genocida, hutba, učenje hatmi, Jasini-šerifa, kelimei-tevhida, salle, zikr i dove. Islamska zajednica je fetvom Vijeća muftija obavezala svakog muslimana i muslimanku da čine što je u njihovoj moći kako bi se posljedice Genocida otklonile.