U okviru kulturno-vjerske manifestacije Dani Hasana Kaimije, 13. juna 2025. godine, u Domu omladine u Zvorniku otvorena je izložba „Hifzija efendija Suljkić – život i djelo“ autora dr. Šefko Sulejmanović, direktor Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli.

Hifzija-ef. Suljkić je rođen 1925. godine u Gvozdevićima kod Živinica i ove godine se navršava 100 godina od njegovog rođenja. Behram-begovu medresu je završio u Tuzli, a Gazi Husrev-begovu u Sarajevu. Filozofski fakultet, arapski jezik, turski jezik i književnost, završio je u Prištini. Obavljao je imamsku dužnost u Zvorniku, gdje ga je zatekla agresija na Bosnu i Hercegovinu. Posjedovao je jednu od najvećih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, sa preko 7.000 naslova; štampanih djela, orijentalnih rukopisa i islamske periodike. Umro je u Tuzli 2002. godine. Napisao je i preveo veliki broj stručnih i naučnih radova iz islamske i kulturne baštine. Za svoje životno djelo Hifzija Suljkić je 2007. godine, potshumno, nagrađen Poveljom Hasan Kaimija.

Izložbu o ovom našem poznatom intelektualcu otvorio je muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.

– Hifzija-ef. Suljkić je bio jedan od naših znamenitih prosvjetitelja, čovjek iz naroda koji je svoju učenost i agilnost u misiji neprestano širio među ljudima. Ostavio je izuzetno veliki trag i svoj pečat u ovom gradu. Zasigurno je doprinjeo zadivljujućem kontinuitetu čuvanja autentičnih vrijednosti našeg naroda i istinskih vrijednosti svih ljudi ovdje na Drini i u našem Podrinju. Ovom izložbom iskazujemo poštovanje i zahvalnost Hifziji Suljkiću. Molimo Allaha, dž.š., da primi njegovu plemenitu dušu u Svoje milostivo okrilje i da mu podari Svoju nagradu. Na nama je da riječ Hifzije Suljkića, ostavljenu u mnogim njegovim bilješkama, tekstovima, objavljenim knjigama, čitamo, nadahnjujemo se i crpimo pouku, poručio je muftija Fazlović te se zahvalio autoru dr. Sulejmanoviću i svima koji su doprinjeli pripremi ove izložbe.

Kako je naglasio dr. Sulejmanović, Hifzija-ef. Suljkić, baš kao i Hasan Kaimija, nije rođen u Zvorniku, ali je u njemu živio i proživio najveći dio svoga života.

– Pišući svoje radove i knjige u ovome gradu, i o ovome gradu i njegovoj okolini, Hifzija Suljkić nam je podario neponovljive slike kulturno-historijskog sadržaja i vrijednosti, od kojih mnoge danas, nažalost, ne postoje. Bez ikakve sumnje, posjedovao je najbogatiju privatnu, ili kućnu biblioteku u Zvorniku, a po tvrdnjama bolje upućenih, možda i u cijeloj sjeveroistočnoj Bosni. Kada je devedesetih godina prošlog stoljeća morao napustiti ovaj grad, nestala je i njegova kućna biblioteka. O njenoj sudbini, osim indicija, nikada se nije saznala prava istina, kazao je dr. Sulejmanović.

Ako se može govoriti o intelektualnim velikanima Zvornika, čije se ime može pisati uz ime velikog pjesnika, šejha Hasana Kimije, onda je to ime Hifzije-ef. Suljkića.

– Zbog svega navedenog, osjećali smo dug i potrebu da se, baš na ovakav način, na ovome mjestu, i ovim povodom, zahvalimo ovome velikom čovjeku, za sve ono što je učinio za ovaj grad i za sve nas, i za sve one koji vole i cijene ljudske, i kulturno-civilizacijske  vrijednosti, kazao je autor dr. Sulejmanović.

Izložba je postavljena na 17 tematski raznovrsnih panoa i govori o porijeklu i školovanju Hifzije-ef. Suljkića, porodičnom životu, njegovom imamsko-muallimskom radu, te nekim životnim iskušenjima koje je imao (tri puta je hapšen, zatvaran i osuđivan, zato što je želio biti, i bio ono što je mislio da treba da bude), njegovoj dženazi i dunjalučkom smiraju u haremu Džebarske džamije, te o tome šta su drugi pisali o njemu, njegovim radovima i biblioteci nakon njegovog preseljenja sa ovoga svijeta. Izložba govori i o ljudima koji su ga cijenili, razumijevali njegovo stanje i sa njime se redovno dopisivali i sarađivali, i po cijenu vlastite (ne)sigurnosti, o tome kako urednici novina i časopisa nisu željeli, ili nisu smjeli objavljivati njegove radove pod njegovim pravim imenom i prezimenom, pa ih je potpisivao pod drugim imenom, ili pseudonimom. Na izložbi su predstavljena i djela Hifzije-ef. Suljkića, pojedinačna i sabrana.