Druga sesija na naučnoj konferenciji „Institucija hifza Kur'ana u Bosni i Hercegovini“ bila je o temi Značaj hifza u misiji islama i životu muslimana.

Prvo izlaganje imao je akademik Enes Karić, koji je govorio o temi Utjecaj Kur'ana na ljudsku misao. On je u svome obraćanju s prisutnima podijelio sjećanja na neke ljude i događaje kao primjere utjecaja Kur'ana na ljudsku misao. Naglasio je važnost ovog naučnog skupa te je istakao da nam ovakvih skupova treba u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osvrnuo se i na nedavno objavljenu studiju Navida Kermanija Bog je lijep – estetski doživljaj Kur’ana, utemeljenu na raskošnim uvidima u normativnu i interpretativnu povijest muslimanske recepcije “čuda Kur’ana”, kao i na uvidima u zapadna filozofska, teološka i književno-teorijska, klasična i moderna, tematiziranja pitanja vezanih za estetiku religijskog/svetog/književnog teksta. Knjiga se bavi značenjem koje ono estetsko ima u muslimanskom odnosu prema Kur’anu.

Mr. hafiz Amir Mahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kozarac, izlagao je o temi Značaj hifza Kur'ana u imamskom pozivu. On je naglasio da se u svakoj od uloga koje obnaša jedan imam nalazi značajan broj prednosti ako je imam i hafiz Kur'ana. Cjelokupan sadržaj Kur'ana dostupan je imamu za učenje u mihrabu. Samim time imam može pred džematom obnavljati svoj hifz, a ujedno džemat će imati priliku da sluša različite dijelove iz Kur'ana tokom namaza u kojima se uči naglas.

– Kao muallim, hafiz ima mogućnost da svoje učenike preciznije podučava i prati u toku njihovog učenja Kur'ana. I tokom priprema hutbi i vazova hafiz raspolaže sa cjelokupnim sadržajem Kur'ana. Samim time, preglednost i široko područje kojim vlada trebalo bi polučit kvalitetnijim i sadržajnijim izlaganjima. Shodno navedenom, imam koji je hafiz imat će niz pogodnosti koje će njegovu misiju olakšavati i uljepšavati, a uz to će i njegova uloga biti uglednija u sredini u kojoj bude djelovao, kazao je mr. hafiz Amir Mahić.

Dr. hafiza Behija Durmišević, profesorica Šerijatskog prava u Gazi Husrev-begovoj medresi, izlagala je o temi Hifz Kur'ana u životu žene. Ona je naglasila da je broj žena koje danas mogu proučiti Kur'an napamet znatno veći nego što je to bio slučaj u ranijem vremenskom periodu.

– Žene hafize najčešće su učenice srednjih škola i studentice ili svršenice različitih fakulteta. Često ističu da Kur'an uče uz njegov prijevod te tako svoje iskustvo recitiranja ove Knjige i ponavljanja njezinih stranica vežu za kazivanje da je Kur'an veličanstveno štivo, nesagledivi univerzum, pogodan da ga čovjek, muškarac ili žena primjenjuju i rasprostiru na veliki broj vlastitih egzistencijalnih situacija. U razgovorima i objavljenim intervjuima, žene hafize ističu da je cijeli Kur'an poziv čovjeku da bude bolji. One osjećaju da je njegov sadržaj poticanje svjesne čovjekove odluke da se otvori prema vidicima dobra, prema vidicima sa kojih se naziru perspektive o otvorenosti svijeta, o univerzumu, a potom i o čovjeku i njegovu životu, naglasioa je dr. hafiza Behija Durmišević.

O temi Učenje i memorisanje Kur'ana u funkciji razvoja ljudske ličnosti govorila je kurra hafiza Zubejda Gobeljić, profesorica u Behram-begovoj medresi. Naglasivši da se fenomenu memorisanja i učenja kur’anskoga sadržaja pristupalo i pristupa iz različitih znanstvenih rakursa, s ciljem da se afirmira i ukaže na značaj takva kognitivnoga, ali nadsve duhovnoga procesa, ona je istakla da se u vremenu sofisticiranoga znanstvenoga, odnosno eksperimentalnoga pristupanja različitim pojavama, procesima i fenomenima pitanje odnosa ili uticaja memorisanja kur’anskoga sadržaja na umnoga čovjeka predstavlja novo zanstveno područje.

– Prema recentnim studijama, znanstveno je dokazano i odgovarajućim mjerenjima pokazano da lijepa riječ uopće, a tim prije, memorisanje i učenje Kur’ana ima svoje mnogolike koristi kako na duhovnu, kognitivnu uveliko i na psihofizičku dimenziju čovjeka. Shodno tome, učenje/memorisanje Kur'ana može se, u najopćenitijemu smislu, podvesti pod jednu vrstu nefarmakološkog tretmana u svrhu preveniranja anksioznosti, kliničke depresije, psihičke distrakcije, ali mnogo više kao izuzetan resurs/blagodat u poboljšanju, razvijanju i izgradnji kognitivnih funkcija te, posljedično tome, psihofizičkih i duhovnih komponenti vjerujućega čovjeka, kazala je kurra hafiza Zubejda Gobeljić.