U Bosanskom kulturnom centru (BKC) Tuzla održana je promocija knjige “Husein Husaga Ćišić”, u sklopu Kulturno-vjerskemanifestacije “Dani Hasana Kaimije”.

Promotori su bili mr. Mustafa Muharemović, prof. dr. Adnan Jahić i književnik Hadžem Hajdarević, a izbor tekstova priredila je prof. dr. Irma Marić.

Husein Ćišić rođen je u Mostaru u godini Austro-Ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878., a umro je 1956. godine. Husaga Ćišić živio je i trudbovao u teškim i turbulentnim vremenima za svoj narod i Bosnu i Hercegovinu pod četiri različita režima.

– Našoj široj savremenoj javnosti njegovo ime najpoznatije je po inicijativi podnesenoj 1945. godine u vezi sa nacrtom ustava Federativne Jugoslavije kada je zatražio uvođenje šeste baklje u jugoslovenski grb i precizno određenje posebnosti bošnjačke-muslimanske nacije u okviru Jugoslavije na III zasjedanju AVNOJ-a i Bosne i Hercegovine kao bosanske republike – kazao je Osman Halilović, moderator promocije.

Bio je saradnik, kazao je Halilović, Džabićevog (muftija Ali Fehmi Džabić) pokreta za vjersko-prosvjetnu autonomiju, jedan od osnivača Muslimanske demokratske organizacije, predsjednik općine Mostar, senator Kraljevine Jugoslavije, predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora, pokretač Muslimanske rezolucije grada Mostara, antifašista, član III zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a i zastupnik Saveznog vijeća FNRJ. Husaga Ćišić je bio plodan publicista koji se bavio najaktuelnijim i goručim pitanjima za Bošnjake i BiH u periodu Austro-Ugarske, Kraljevine Jugoslavije i Federativne Jugoslavije.

Mr. Mustafa Muharemović, jedan od promotora, je kazao da je Husaga Ćišić kroz četiri društvena sistema u kojima je živio u svakom od njih dao svoj značajan doprinos i to na istim osnovama.

– Naime, uvijek je bio pobornik borbe našeg naroda i naše zemlje, bio je na pravoj strani historije. Bio je, kao vrlo mlad, član Džabićevog pokreta, kasnije je imao kuraži i snage da se usprotivi i javno progovori o nekim događajima u našoj domovini koji su bili krvavi, a to su zločini koji su se desili u južnoj i istočnoj Hercegovini prema Bošnjacima, ali isto tako i u vrijeme NDH kada su bili u pitanju zločini ustaša prema srpskom stanovništvu – istakao je Muharemović.

Dodao je da se u knjizi provlači jedna nit o njegovom stavu, razmišljanju, njegovoj zdravoj misli prema sredini u kojoj je živio, a to je da je dobro poznavao historiju svog naroda, da se borio za njegovo pravo, za autonomiju, ali isto tako da je dobro poznavao i našeg čovjeka, poznavao je Bosnu onakvu kakva ona jeste.

Promotor prof. dr. Adnan Jahić je kazao da je riječ o knjizi sabranih djela, spisa i rukopisa Huseina Ćišića. On je jedna zanimljiva ličnost novije bosanskohercegovačke historije, čovjek koji je na neki način zanemaren, naročito u javnom i akademskom diskursu.

– Ova knjiga je višestruko značajna, obzirom da ona osvjetljava niz njegovih važnih opservacija i uvid u onovremeno društveno, političko i kulturno stanje Bosne i Hercegovine. Njegov spis o bosanskoj autonomiji koji reflektira događaje u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata, takođe je bio predmet mnogih naučnih analiza, ali ova knjiga će na neki način dobro doći svima koji žele da se upoznaju i sa nekim fragmentima prošlosti i sa jednom važnom ličnošću koja baca svjetlo na jedno vrijeme koje nije tako davno, a tragove tog vremena mi prepoznajemo i dan-danas – kazao je Jahić.

Husaga Ćišić, konstatovao je književnik i urednik knjige Hadžem Hajdarević, jedna je od velikih svjetlica u tom jednom društvenom mraku u kojem su živili, u kojem se, jednostavno, Bošnjaci kao narod nisu najbolje snalazili.

– Tekstove Husage Ćišića treba čitati primjereno vremenu u kojem su oni nastajali. On je jedan svijetli, ako ne jedan od najsvjetlijih primjera u historiji Bošnjaka u XX stoljeću. 31. januara 1946. godine se donosi ustav nove državne zajednice, socijalističke Jugoslavije. Svi su za ustav, i kad se pita ko je protiv samo je jedan čovjek bio protiv, to je Husaga Ćišić. To je hrabrost, to je veličanstvena hrabrost, nešto što čovjek ne može ni da zamisli – istakao je Hajdarević.

Kada je u pitanju sloboda, osjećanje slobode i odnos prema tradiciji, napomenuo je Hajdarević, vrlo često ne znamo da uspostavimo jedan jasan, tačan, precizan balans u samima sebi.

– A upravo se u liku i djelu, ponašanju, ukupnom životnom angažmanu Husage Ćišića na najbolje mogući način potvrđuje osjećanje slobode i osjećaj poštovanja tradicije. Bio je rasterećen kada iznosi svoje stavove. Prema svim našim velikim ljudima moramo biti otvoreni, jasni, posmatrati ih u vremenu kojeg su živjeli, vjerovati činjenicama koje su jasne. Husaga Ćišić je potvrdio svojim životom i svojim djelom da ovu zemlju i ovaj narod treba da vode hrabri, a ne kukavice – kazao je Hajdarević.

Pored BKC-a, organizatori promocije su Muftijstvo tuzlansko i medžlisi Islamske zajednice Tuzla i Zvornik.