Na čelu jedne od najznačajnijih ustanova kulture u Tuzli, biblioteke koja već stoljećima čuva pamćenje knjige, jezika i identiteta, danas stoji čovjek s dugogodišnjim iskustvom u obrazovanju i jasnom vizijom njenog budućeg razvoja.

JU Specijalna biblioteka Behram-beg suočena je s izazovima savremenog doba, ali i s odgovornošću čuvanja neprocjenjive rukopisne i knjižne baštine. 

O prioritetima svog mandata, ulozi Biblioteke u kulturnom i naučnom životu Tuzle i Bosne i Hercegovine, te o ravnoteži između tradicije i modernih potreba, govori direktor JU Specijalna biblioteka Behram-beg u Tuzli dr. Ahmed Hatunić.

Kako doživljavate imenovanje na poziciju direktora Javne ustanove Specijalna biblioteka Behram-beg u Tuzli i koje ste ciljeve postavili kao prioritetne u svom mandate. Na koji način planirate unaprijediti postojeće djelovanje Biblioteke?

– Dužnost direktora Biblioteke preuzeo sam prije nešto više od godinu dana nakon više od dvadeset godina rada u obrazovanju, tačnije u Behram-begovoj medresi na čijem čelu sam bio dvanaest godina. Raditi u jedinoj ustanovi kulture koju je osnovala Islamska zajednica na području Tuzlanskoga kantona koja je ujedno i javna ustanova koja “rame uz rame” s drugima nastoji da unaprijedi kulturu, naslijeđe i tradiciju našega naroda i zemlje nesvakidašnja je čast i obaveza naročito onda kada nosi ime vakifa i dobrotvora iz sedamnastoga stoljeća plemenitog Behram-bega.

Najvažniji ciljevi našega rada u narednom periodu sastoje se u jačem pozicioniranju Biblioteke u odnosu na druge ustanove kulture u našoj zemlji i šire, nastavku saradnje s ustanovama obrazovanja i kulture u zemlji i inozemstvu, postizanje veće vidljivosti u sredini u kojoj se djeluje, značajnijem otvaranju naspram fakulteta Univerziteta u Tuzli, nastavku saradnje s džematima Islamske zajednice a naročito u povratničkim sredinama, dopunjavanju knjižnoga fonda, opremanju Biblioteke savremenim uređajima i pomagalima u bibliotekarstvu, digitalizaciji bibliotečkog fonda, izgradnji funkcionalne zgrade Biblioteke na historijskoj lokaciji Behram-begove medrese u centru Tuzle…

Ostvarenjem pomenutih i drugih ciljeva unaprijedit ćemo rad i djelovanje Biblioteke koja je za trideset godina djelovanja u obnovljenom periodu zauzela svoje mjesto među osam ustanova kulture od značaja za Tuzlanski kanton.

Zasluge za to pripadaju rukovodstvu Islamske zajednice na području Tuzlanskoga muftijstva u tom periodu, njenim organima i ustanovama, prije svega muftijstvu na čelu s muftijom i Medžlisu Islamske zajednice Tuzla, koji su dali veliki doprinos kako u osnovanju tako i u razvoju Biblioteke.

Također, važno je napomenuti pozitivnu i važnu ulogu svih saziva vlade Tuzlanskoga kantona i Ministarstva kulture, sporta i mladih a nekada ranije Ministarstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta u čijim nadležnostima je podrška i koordiniranje rada i djelovanje ustanova kulture na našem području. Svakako ovim putem želim istaći ulogu rukovodstava Biblioteke, njenih direktora i članova upravnog odbora koji su vrijedno radili na unapređenju rada i poziciji Ustanove u društvu.

Kako biste definirali značaj Biblioteke Behram-beg za kulturni, obrazovni i naučni život Tuzle?

– Specijalna biblioteka Behram-beg po imenu, pozvanju i ulozi nešto je drugačija u odnosu na druge ustanove kulture koje djeluju u Tuzli.

Jedan dio njenog djelovanja je općenit i sličan aktivnostima svake biblioteke, a drugi dio je poseban i specifičan a tiče se čuvanja i konzervacije starih i vrijednih knjiga, rukopisa na bosanskom, arapskom, turskom i perzijskom jeziku, promocije bošnjačke kulture, baštine, tradicije, književnosti koja je sedimentirana kao naše pisano blago stoljećima unazad. Uloga ove Biblioteke je nazamjenljiva kada je u pitanju osvjetljavanje naših naučnih i spisateljskih dostignuća u prošlosti, jačanje naše samosvjesti, raznorodnih identiteta kojima pripadamo i na koje trebamo da budemo ponosni.

Mala ali obrazovana, dinamična i inovativna ekipa mladih ljudi, uposlenika Biblioteke radi mnogo na njenoj promociji s jedne i prikazivanju i pribiližavanju svega onoga što je naš narod zajedno sa svim drugima u ovoj zemlji davao na području nauke, kulture i obrazovanja s druge strane, praveći mnogostruke spone s brojnim ustanovama i pojedincima koji se bave sličnim poslovima ne samo na području Tuzle nego i mnogo šire.

U kojem smislu Biblioteka prevazilazi lokalni okvir i ima važnost za šire područje Tuzlanskog muftiluka, ali i Bosne i Hercegovine?

– Biblioteka ima redovnu saradnju s bibliotekama Islamske zajednice na čelu s Gazi Husrev-begovom bibliotekom u Sarajevu, potom s Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Bosne i Hercegovine, Filozofskim fakultetom u Tuzli, Bibliotekom iz Novog Pazara, Ratkovićevim večerima poezije u Crnoj Gori, Bibliotekom u Mostaru te značajnim brojem uglednih pojedinaca-pisaca na području Bosne i Hercegovine, zemalja u okruženju i Evrope.

Ponosni smo na naša dva izdanja u prošloj godini, hutbi Halil ef. Mehanovića i svojevrsne monografije stradanja i “genocida prije genocida” – “Od Drine do Zelenog Jadra” Senada Karića.

U sljedećoj godinu planiramo publikovanje novog romana uveliko afirmiranog bošnjačkog književnika Fajke Kadrića koji tematizira Srebrenicu, odbranu enklave, hrabrost njenih branitelja i veličinu stradanje i borbe tamošnjih Bošnjaka koji se pokošeni u genocidu u Srebrenici 1995. godine. Od aktivnosti u prošloj godinu ističem obilježavanje stotinu godinu od rođenja bošnjačkog književnika Derviša Sušića, čovjeka Bosne i naših krajeva. Biblioteka je imala značajnu ulogu u ovom obilježavanju koje svojim značajem nadilazi granice Grada Tuzle i našega kantona.

Kako ocjenjujete poziciju Biblioteke unutar sistema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini?

– Biblioteka Behram-beg je uz Gazi Husrev-begovu biblioteku jedna od dvije biblioteke koje samostalno djeluju na području Islamske zajednice u BiH. Sve druge biblioteke djeluju unutar drugih pravnih lica, poput medresa gdje djeluju školske biblioteke, ili medžlisa IZ ili džemata unutar kojih djeluju biblioteke medžlisa i džemata. S velikim brojem tih priručnih biblioteka ostvarujemo dobru saradnju nudeći im našu pomoć i usluge.

Na pomolu je značajnija i vidljivija saradnja s Gazi Husrev-begovom bibliotekom s kojom smo već dogovorili neke zajedničke aktivnosti u narednoj godini, čemu se radujemo. Očekujemo u budućnosti još plodonosniju i značajniju saradnju, zajedničke projekte, edukacije, studijska putovanja, publikovanja knjiga, razmjenu knjižnoga fonda, umrežavanje u zajednički digitalni sistem kojem se može pristupiti “online”…

Na raspolaganju smo organima i ustanovama Islamske zajednice, države i društva u cjelini da njihovim kadrovima ponudimo adekvatnu literaturu, čitaonički prostor, savjet ali i konkretnu saradnju na polju cjeloživotne edukacije.

Koliko je historijsko naslijeđe, nastalo iz fondova Behram-begove medrese i drugih islamskih institucija, važno za identitet današnje Biblioteke?

– Naša historijska, književna i naučna baština na bosanskom i tri orijentalna jezika daje ovoj Biblioteci posebno mjesto i opravdava u punoj smislu te riječi njeno postojanje i svrhu. Jedna od naših primarnih uloga jeste osvijetliti, sačuvati i prikazati dostignuća našega naroda i zemlje u prošlosti na način da budemo svjesni vlastite vrijednosti i postignuća naspram naroda okruženja, svijeta i Evrope, što će učvrstiti naše samopuzdanje, uvjerenje u pozitivan ishod i naš ostanak na ovim prostorima.

Važno je to, drugima a sebi naročito, pokazati i dokazati da možemo, da umijemo, da znamo,  te da smo i prije nekoliko stotina godina kao rijetko koji narod u svijetu pisali i čitali na tri pisma i četiri jezika bivajući na taj način jedan od najpismenijih naroda svijeta.

Na koji način Biblioteka balansira između svoje izvorne uloge islamske biblioteke i savremene funkcije javne ustanove otvorene za širu društvenu zajednicu?

– Naše svakodnevno djelovanje i rad vezani su s jedne strane za Islamsku zajednicu kao prvoga osnivača a za vladu Tuzlanskoga kantona kao drugoga osnivača s druge strane.

Međusobni odnosi dva osnivača definirani su jasnim i preciznim ugovorom o suosnivanju i njegovim aneksima što je činjenica koja uveliko usmjerava rad Biblioteke koji se može definirati i kao svojevstna sinteza između potreba i zahtjeva Islamske zajednice i državnih organa koji nas svi zajedno potiču na predan, ozbiljan i raznovrstan rad i djelovanje o kojem smo dužni obavještavati i jednoga i drugoga osnivača.

Imamo veliko razumijevanje i podršku oba osnivača u svome djelovanju a na nama je da osiguramo kontinuirani rad, djelovanje i poštivanje zakona i pravilnika.

Kako vidite značaj rukopisne i stare štampane građe u očuvanju kulturno-historijske baštine Bosne i Hercegovine?

– Stare i rijetke knjige i rukopisna građa predstavljaju jedan od značajnih temelja našega identiteta i pokazatelj su naše višestoljetne tradicije učenosti na ovim prostorima, stoga zaslužuju našu punu brigu i pažnju.

Nastavit ćemo ih brižno čuvati, inicirati istraživanja njihovih sadržaja te promovirati njihova postignuća u naučnoj i široj bosanskohercegovačkoj javnosti.

Šta biste izdvojili kao najveće bogatstvo Biblioteke Behram-beg kada je riječ o knjižnom fondu i specijalnim zbirkama?

– Biblioteka čuva značajan broj naslova na bosanskom, arapskom, turskom i perzijskom jeziku kao i knjige na još oko četrdeset stranih jezika. Bibliotečka građa prelazi 110 000 bibliotečkih jedinica a od toga je oko 48 000 knjiga koje su raspoređene u jedanaest zbirki: šest općih i pet specijalnih. Opće su: Zbirka na bosanskom jeziku, Dječija zbirka, Zbirka periodičnih izdanja, Engleski kutak, Turski kutak, Nakšibendijska tekija Šejh Ahmed Nuruddin. Specijalne su: Orijentalna zbirka, Arhivska zbirka, Audio-vizuelna zbirka, Zbirka fototeke i Zbirka za slijepa i slabovidna lica. 

U našem fundusu je oko 2400 starih i rijetkih štampanih knjiga (oko 1800 na orijentalnim jezicima i oko 600 na bosanskom i drugim evropskim jezicima, među kojima je preko 100 na arebici), te 246 rukopisa. Najveći broj rukopisa je na arapskom jeziku i osmanskom turskom, ali imamo i jedan broj na perzijskom jeziku i arebici. Najstariji rukopis je iz 1525. godine.

U Zbirci na bosanskom jeziku imamo preko 3000 izdanja književnosti, oko 1500 izdanja islamistike, te više hiljada naslova iz drugih oblasti (historija, geografija, lingvistika, leksikografija, medicina, filozofija, psihologija, sociologija, politika, ekonomija, pravo, pedagogija, etnologija, umjetnost itd.).

Biblioteka Behram-beg posjeduje otprilike 800 izdanja u Dječijoj zbirci te bogatu i raznovrsnu Zbirku periodičnih izdanja. Tu zbirku, krasi skoro 700 naslova, sa otprilike 33 hiljade novina i časopisa, na više jezika uključujući i različite naslove stare i rijetke periodike.

Engleski kutak krasi preko 1000 knjiga na engleskom jeziku, Turski kutak broji preko 300 knjiga na savremenom turskom jeziku, Arhivska zbirka sadrži arhivalije (arhivske dokumente), audio-vizuelna zbrika čuva nosioce digitalnih sadržaja (audio kasete, video kasete, diskete, CD diskove i sl.). Zbirka fototeke pohranjuje uglavnom fotografije, razglednice i grafičke folije.

Bibiloteka čuva legate Ismeta Smajlovića, Omera Nakičevića i Ševketa Šabića.

Kakav je značaj knjiga na orijentalnim jezicima za savremena istraživanja iz oblasti islamistike, historije i kulturnih studija?

– Orijentalna zbirka obuhvata skoro 6000 knjiga i oko 2000 periodičnih izdanja na četiri jezika: arapskom, turskom (osmanskom turskom i savremenom turskom), perzijskom i bosanskom (knjige pisane arebicom). Zastupljene su knjige iz raznih polja: islamistika, književnost, jezik, leksikografija, historija, geografija, filozofija, logika, kultura, sociologija, politika, ekonomija, pravo, pedagogija, matematika, astronomija, hemija itd.

Inače, Orijentalna zbirka obuhvata građu iz oko 200 privatnih i javnih biblioteka. Te knjige su na raspolaganju našim istraživačima od kojih u budućem vremenu očekujemo više ozbiljnih naučnih radova koji će rasvijetliti i javnosti prikazati dio naše baštine na području islamskih, društvenih i drugih nauka te područja književnosti na orijentalnim jezicima.

Na koji način Biblioteka odgovara na potrebe različitih kategorija korisnika – učenika, studenata, istraživača i šire javnosti?

– Na raspolaganju smo svim kategorijama čitalaca i korisnika bez obzira na godine i nivo obrazovanja u lijepim i dobro održavanim prostorima Biblioteke koja posjeduje čitaonicu i ljetnu baštu za čitanje što je čini poželjnim mjestom za čitanje, učenje i istraživanje. Nastojimo u okrilja Bibiloteke privući što veći broj korisnika naročito mlađe studentske i učeničke populacije.

Studenti i učenici imaju pravo na korištenje biblioteke i fonda potpuno besplatno u prvoj godini članstva dok je članarina u svakoj narednoj godini polovica iznosa za odrasle, odnosno 5 KM,  što je simboličan iznos u odnosu na sve ono što Biblioteka nudi. Nastojimo biti domaćini većem broju događaja, promocija, književnih večeri, književnih razgovora, tribina i izložbi tako da i u periodu van zvaničnog radnoga vremena Ustanova obiluje kulturnim i naučnim zbivanjima.

Kako tumačite rast broja korisnika Biblioteke i šta on govori o odnosu savremenog društva prema knjizi i znanju?

– Drago nam je zbog te činjenice kao i zbog velikog broja posjeta učenika osnovnih i srednjih škola Biblioteci u prošloj godini kao i zbog posjeta uposlenika Biblioteke školama i džematima tuzlanskoga kraja.

Sve to nam govori da je knjiga ipak nezamjenljiva i ovome elektronskome dobu koje obiluje kratkim informacijama i navikom “nečitanja” što je pojava koju trebamo mijenjati u budućnosti jer smo narod i zemlja knjige i velike baštine koja traje stoljećima.

Koliko su edukativno-kulturne manifestacije koje Biblioteka organizira važne za popularizaciju čitanja i jačanje kulturnog života u Tuzli?

– Pojačane i vidljive aktivnosti zasigurno su doprinjele povećanju interesa za članstvo i aktivnosti Biblioteke. U tom pravcu ćemo s Božijom pomoći nastaviti djelovati s planovima koji podrazumijevaju još veći broj manifestacija i događaja koji će se organizirati u okriljima Biblioteke.

Nadamo se da ćemo naviku “nečitanja”, bar u nekoj mjeri, promijeniti u naviku čitanja, čitanje kratkih informacija pretvoriti u naviku čitanja književnih i drugih djela a naviku tumaranja po bespućima interneta u radoznala promatranja i proučavanja knjiga s polica naših biblioteka.

Naši popodnevni izlasci mogli bi se bar ponekada završiti prisustvom na književnoj večeri, promociji, izložbi a ne samo u “bezličnoj” kupovini po tržnim centrima koja naspram književnih i naučnih događaja ne donosi ništa novo u odnosu na prethodne dane.

Kako ocjenjujete značaj priznanja “Čitalac godine” u kontekstu afirmacije čitalačke kulture?

– To je redovna godišnja aktivnost Bibiloteke na kojoj ona godinama istrajava a ima za cilj promociju čitanja i bibliotečkih aktivnosti te iskazivanje poštovanja i zahvalnosti prema našim redovnim korisnicima. Čini se da u tim našim nakanama uspijevamo.

S kojim se izazovima danas suočavaju specijalne biblioteke i na koji način Biblioteka Behram-beg odgovara na digitalne i tehnološke promjene?

– Svaka biblioteka danas je pred izazovom koji donosi elektronsko doba kada je sve više knjiga dostupno u online formatu koji je sve više tražen naročito u akademskim krugovima. Nastojimo da u ljudima budimo potrebu za printanim izdanjima i čitanjem knjiga što je navika koja po našem mišljenju ne bi trebala nikada prestati. Na nama je da u okviru svojih redovnih i vanrednih poslova dodatno radimo na promociji knjige i korištenju biblioteke i da u tome ne posustajemo.

S druge strane, planiramo u narednom periodu početi s digitalizacijom dijela naših sadržaja koji bi korisnicima mogli biti dostupni elektronskim putem bilo gdje u zemlji i svijetu. To je veliki posao koji nas zasigurno čeka u budućnosti. Našu rukopisnu građu već imamo u elektronskom obliku i ona je po potrebi dostupna korisnicima.

Koja bi bila Vaša poruka trenutnim, ali i budućim korisnicima Biblioteke?

– Izražavam dobrodošlicu svima u okrilja Specijalne biblioteke Behram-beg u Tuzli koja je svakim radnim danom na raspolaganju čitaocima, posjetiocima i svima onima koje zanima nauka i naša pisana baština. Nastavit ćemo s nastojanjima da uvodimo novine, pravimo programe i kreiramo događaje koji su bespotrebni ukoliko izostane posjeta ili ona bude nedovoljna. Upravo interakcija s našim članovima i društvom daje smisao svemu onome što svakodnevno radimo i nastojimo.

Zbog svega toga ali i mnogobrojnih sadržaja skrivenih u našim zbirkama i između korica naših knjiga  još jedanput naglašavam otvorenost i posvećenost svima onima koji s dobrim namjerama dođu u naše prostore.

Nastavit ćemo s posjetama i aktivnostima van Biblioteke, ići u susret našim korisnicima i biti im na stalnom raspolaganju.

Zahvalan sam Uzvišenom na pomenutim ali i svim drugim prilikama i darovima kojima obasipa jednu od tri važne institucije u Tuzli koje nose ime časnoga legatora i vakifa Behram-bega moleći Uzvišenoga da mu u berzehskim i ahiretskim staništima podari smiraj i zadovoljstvo.

(stav.ba)