Džamija “Kralj Abdullah” u Tuzli, 1. ševal 1444./21. april 2023. godine

Zahvalu upućujemo Allahu, dželle šanuhu, Koji nam je svjetlom Svoje plemenite Objave obasjao Pravi put. Zahvaljujemo Mu što je odabrao Muhammeda, alejhi selam, neka su s njim Njegov mir i blagoslov, da nam bude učitelj i uzor u našem časnom dinu. Milostivom Gospodaru smo zahvalni što nas je odlikovao blagoslovljenim mjesecom ramazani-šerifom u kojem su naši ibadeti i sva naša dobra djela višestruko vrednija.

S takvom sviješću smo nastojali da potvrdimo svoj iman i da predano ispunimo sve propisane islamske dužnosti koje sa sobom uvijek nose spoznate i nespoznate koristi za svakog od nas pojedinačno, ali i za zajednicu u cijelosti, kao što nose i do sada nikada u potpunosti dokučene mudristi i svrhe.

Poštovana braćo i sestre!

Svjedočiti istinu da je samo jedan Bog najveća je čast koju čovjek može postići. Istina o Allahovoj jednoći (tevhidu) objavljivana je svim Božijim poslanicima, o čemu Kur'ani-kerim kaže: Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali, a da mu nismo objavili: ”Nema istinskog boga osim Mene, zato Meni ibadet činite!” (El-Enbija, 25.)

Pored važne spoznaje da je u osnovi cjelokupne Allahove Plemnite Knjige, čije objavljivanje je započelo u blagoslovljenom ramazanskom vremenu, istina da je samo Jedan Bog Allah, dželle šanuhu, navedeni ajet iskazuje čvrstu vezu između šehadeta – vjerovanja srcem i očitovanja jezikom – i ibadeta odnosno svakodnevnog ispunjavanja vjerskih dužnosti i moralnog vladanja. Dakle, šehadet (svjedočenje) i ibadet (robovanje koje se djelima potvrđuje) čine neraskidivu cjelinu naše vjere.

Najbolje objašnjenje svakog dijela Allahove Knjige sadržano je u hadisi-šerifu našeg Poslanika, alejhi selam. U pogledu značaja čvrstog vjerovanja, imana odnosno šehadeta za izvršavanje temeljnih islamskih dužnosti, Muhammed, alejhi selam, kaže: ”Islam je sagrađen na pet (principa): svjedočenju da nema drugog boga osim Jedinog Allaha i da je Muhammed, Allahov Poslanik, obavljanju namaza, davanju zekata, izvršavanju hadža i postu u ramazanu.” (Buhari)

U ovom hadisu su istaknute najvažnije vjerske dužnosti, ibadeti u užem smislu, s kojima su nužno povezana sva djela jednog vjernika koja podrazumijevamo ibadetom u najširoj perspektivi ljudskog življenja.

Zato su, poštovani vjernici i vjernice, važna naša shvatanja i uvjerenja o tome koliku ulogu imaju glavne islamske dužnosti za naš život. To su obligatne obaveze, farzovi, na kojima se podiže zdanje naše vjere i pomoću kojih se štite i razvijaju istinske vrijednosti u životu pojedinca i zajednice. A ramazan je najbolje vrijeme u kojem se obnovi naša samosvijest i u kojem se pokaže islamska praktična dosljednost i predanost. S obzirom da je naš jutrošnji duhovni hal poseban, da su naša srca i duše oplemenjene, jače i kvalitetnije možemo primiti sljedeću poruku: svaka dužnost koju je Allah, dželle šanuhu, propisao nosi sa sobom veliki hikmet, duboku mudrost i svrhu. Otuda je neophodno da svaki musliman zna i razumije da prema islamskom učenju za svaki farz koji se obavi slijedi dobro koje se ne može postići ni na koji drugi način, ali i da za svaku zanemarenu dužnost, svjesno izostavljenje farzova kao što su namaz, post, zakat, slijedi posljedica koja se ne može otkloniti ni na koji drugi način osim njihovim izvršavanjem.

Allah, dželle šanuhu, nas je nadahnuo i potpomogao da istrajemo u namazu, postu i mnogim drugim ibadetima i dobrim djelima tokom proteklog odabranog mjeseca. Zahvalimo svom Plemenitom Gospodaru u ovom blistavom blagdanskom jutru na tom dragocjenom iskustvu predanosti, na obnovljenoj duhovnoj i moralnoj snazi. Neka ova naša duboka   bajramska zahvalnost Stvoritelju Jedinom bude potvrda našeg zavjeta i sremnosti da čuvamo i živimo Njegovu vjeru aktivnije i potpunije.

Ramazanski put i jeste posebna škola čovjekove samodiscipline, odgovornosti i ustrajnosti. Taj jedinstveni kvalitet strpljivosti i istrajnosti u Allahovoj vjeri, kur'anskom riječju označen kao istikamet, naročito se gradi i postiže postom. Ramazanski post, dnevni namazi i drugi važni postulati islama nepresušna su vrela duhovne snage, morala i volje da budemo strpljivi i izdržljivi i da granice ne prelazimo. Vezivna supstanca između glavnih islamskih ibadeta i postizanja najljepših razina moralnog i etičkog ljudskog vladanja i ophođenja jeste bogobojaznost (takvaluk), radi koje je Gospodar Mudri post, ali i druge dužnosti svojim robovima propisao. Vjerom, ibadetima i bogobojaznošću, dubokom pobožnošću, čuva se izvorna ljudska priroda (fitra), otklanjaju se uzroci koji je mogu udaljiti od svjetla Istine. Tako se jedino mogu spriječiti teške bolesti svake ljudske duše i moralno posrnuće u društvu i zajednici. Jedino tako se mogu i djelotvorno liječiti duhovne i moralne bolesti među ljudima zbog kojih nastaju najveće nevolje ovoga svijeta. Ovdje ćemo podsjetit na jedan časni kur'anski poziv upućen onima koji vjeruju: ”O, vjernici, budite strpljivi i izdržljivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli uspjeh koji želite.” (Alu ‘Imran, 200.)

Molim našeg Stvoritelja Plemenitog da nas osnaži strpljivošću i izdržljivošću, da nas uzdigne do stepena istinske bogobojaznosti, do visoke razine pobožnosti i duboke svijesti o Njegovoj sveprisutnosti.

Molim Allaha, dželle šanuhu, da nas obdari ihlasom i sidkom, iskrenošću prema Njemu i iskrenošću prema ljudima.

Braćo i sestre!

U ovom danu su za sve nas posebno važne poruke našeg duhovnog poglavara pa mi dozvolite da vam prenesem dio bajramske hutbe reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića:

U Kur'anu plemenitom se poručuje: ”On (Allah) uliva smirenost u srca vjernika da bi još više učvrstili vjerovanje koje već imaju – a vojske nebesa i Zemlje su Allahove; Allah sve zna i mudar je.” (El-Feth, 4.)

Učini naša srca prostranim i smirenim, i pomozi nam da upoznamo sve njihove strane, i svijetle i mračne, kako bismo Tebi služili.

Nastanio si nas na Zemlji, našem ovodunjalučkom staništu. Na njoj živimo svoj život, pun strahova i nemira. Bojimo se svega što ne poznajemo, što nam je čudno i daleko. Često, veliki nespokoj vlada našim srcima, bojimo se jedni drugih, iako smo braća i sestre. A Ti si nam rekao: ”O ljudi, Mi Vas od jednog muškarca i jedne žene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najviše boji.” (El-Hudžurat, 13.)

Poštovana braćo i sestre,

mi smo jedni drugima emanet. Poslanik islama nas je učio: „Musliman je muslimanu brat, ne čini mu nasilje niti ga izdaje.“ Lakše je čovjeka osumnjičiti, optužiti i osuditi nego ga upoznati i razumjeti. Razgovarati argumentima je teže, ali ispravnije. Imajmo povjerenja jedni u druge, sve dok ne vidimo da se naš brat ne drži datog obećanja. Ne činimo jedni drugima ono zbog čega ćemo zažaliti i što ne bismo voljeli da nam se učini. Kome se ne može vjerovati, ni riječ mu nije skupa. Molimo Allaha da popravi naše međusobne odnose u onome što je dobro za nas.

Živimo u zemlji koju volimo i za koju smo mnogo puta dali velike žrtve. Šehidi vječno stoje kao svjetionik na našem putu slobode. Mnogo puta stradali su naši najmiliji, bez ikakve krivice, u zločinima i u genocidu. Sjećanja na njih ne mogu izblijediti, niti se njihovi dželati mogu zaboraviti. Sada smo svjesniji Tvojih riječi Gospodaru u kojima si rekao: ”Ako vi dopadate rana, i drugi rana dopadaju. A u ovim danima Mi dajemo pobjedu sad jednima, a sad drugima, da bi Allah ukazao na one koji vjeruju i odabrao neke od vas kao šehide, Allah ne voli nasilnike.” (Alu Imran, 140.)

Domovina je zavičaj, rodna gruda, ona koja se voli kao život. To je ono što nam je milo i sveto. Mi volimo ovu našu zemlju srcem i dušom, i onda kada od nje živimo daleko u tuđini. Nosimo je sa sobom, i u snu i na javi. Svaka njena praška je kap naše krvi, svaki njen kamen je kula u kojoj stražari gazija. I zato neka nam niko ne dira u našu domovinu i neka ne iskušavaju našu odlučnost.

Svakoj zajednici je potrebno vođstvo koje će brinuti o njenom interesu. Onaj koji dopušta da mu drugi kuću uređuje ostat će dugo pod stegom toga drugog. Trebamo nadvladati tu jetimsku logiku u našim javnim poslovima, da nam stranci kuću uređuju. Trebamo kao odrasli ljudi početi brinuti o sebi. Dragi Bog nas savjetuje: ”O, vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu neće van nauditi onaj ko je zalutao… (El-Maide, 105.) Molimo Boga da zbliži naša srca i pomogne nam da povratimo dijalog i povjerenje u zajednici.

Molimo Uzvišenog da nas uputi putem dobra i zajedništva. Da naše dane učini danima u kojima ćemo s radošću susretati jedni druge.

Cijenjena braćo i sestre!

Budimo plemeniti prema svim ljudima. U ovim danima posebno pokažemo osjetljivost i odgovornost prema onima među nama koji su u stanju potrebe, kojima su mnoge blagodati dunjalučkog života uskraćene. Najbolja prilika za pokazivanje našeg ljudskog saosjećanja je upravo u vrijeme bajramskih blagdana. I poslije ostanimo mehkih i otvorenih srca kako bismo bili spremni koristiti drugim ljudima.

Pozivam vas da drugog dana Bajrama obiđemo mezarja naših najmilijih i šehitluke gdje su najbolji sinovi naše domovine.

Svim vama upućujem srdačne čestitke povodom Ramazanskog bajrama. Želim puno sreće, napretka, svakog dobra. Podijelimo našu veliku duhovnu radost s našim komšijama i prijateljima.

Bajram šerif mubarek olsun!