Gračanica: Održan kolokvij “Muhamed Seid Mašić – alim, publicista, prevodilac i pisac tariha”
U Gračanici je 14. decembra ove godine održan kolokvij “Muhamed Seid Mašić – alim, publicista, prevodilac i pisac tariha”. Povod za održavanje skupa je 110 godina od rođenja ovog alima koji se posebno isticao dobrim poznavanjem arapskog jezika, sa kojeg je prevodio ali na kojem je i pisao stihove, prozu i tarihe.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović se u svome obraćanju zahvalio Medžlisu IZ Gračanica, glavnom imamu Smajo-ef. Mustafiću, izlagačima i porodici Muhameda Seida Mašića, koji su s prisutnima podijelili svoje prisjećanje na našeg alima, njegov život i djelo. Muftija je istakao da vrijedna djela koja je pisao Mašić ne bi mogla nastati bez mnogo čitanja. O vrijednosti čitanja neophodno je često govoriti, posebno mladima, kazao je muftija Fazlović, te je naglasio važnost ovakvih skupova na kojima se otkrivaju nove činjenice i spoznaje o ljudima i generacijama koje su živjele prije nas.
O životu i djelu Muhameda Seida Mašića govorio je njegov sin dr. Izet Mašić, a svoj osvrt na kur'anske i hadiske sadržaje u njegovoj pjesmi „Istiniti snovi“ dao je Mehmedalija Hadžić. Na kolokviju je o Mašićevom tarihu i poeziji na arapskom jeziku govorio Neval Hadžiavdić. Poznati „Gračanički glasnik“ je na svojim stranicama prestavljao je Muhameda Seida Mašića o čemu je govorio osnivač i glavni urednik dr. Omer Hamzić.
Muhamed Seid Mašić je rođen u Gračanici 1913. godine, u porodici Smail-ef. Mašića, vjeroučitelja i muderrisa. Nakon osnovne škole u rodnom mjestu, upisuje i završava Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Radio je kao imam u Čajniču i Žepču, te kao učitelj u Kozarcu i Brki, a kratko vrijeme i u Lukavici kod Gračanice.
Pokazavši izniman smisao za arapski jezik, čitao je klasična djela ali i savremenu arapsku štampu, usavršavajući tako svoje znanje. Objavljivao je prijevode i prepjeve s arapskog jezika te vlastitu poeziju na bosanskom i arapskom jeziku. Bio je jedan od posljednjih pisaca tariha (hronograma) u Bosni. Profilirao se kao istinski intelektualac, s izraženim kritičkim stavom prema pojavama u svom okruženju.
Na Ahiret je preselio početkom 1978. godine, a njegova djela su otkrivena petnaestak godina kasnije. Od tada je objavljeno desetak Mašićevih knjiga poezije na bosanskom i arapskom jeziku, prepjeva arapskih klasičnih pjesnika, filozofsko-teoloških i politoloških djela, rasprava i studija.
Nakon kolokvija koji je održan u Dershani Medrese Osman-kapetana, u Bijeloj džamiji u Gračanici proučena je hatma-dova pred dušu našeg alima Muhameda Seida Mašića.