„Najveći emanet koji nam je ostavio Muhammed, alejhi selam, su ibadeti a među ibadetima je najvažniji namaz. Namaz je naš miradž“, kazao je muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović tokom obraćanja u Tahvil-aginoj džamiji, Medžlis IZ Kladanj, na centralnom mevludskom programu Muftijstva tuzlanskog povodom Lejletul-miradža.

Muftija Fazlović je istakao da se niko Allahu, dželle šanuhu, ne može približiti bez namaza. Miradž je idealna prilika da to potvrdimo i da s tim argumentom živimo. Naglasio je da se blagoslovi koje očekujemo u ovim danima, sedmicama i mjesecima koji su najbliži ramazanu, već izlivaju na zemlju. Ti blagoslovi su neizmjeri a mi kao vjernici svojim oplemenjenim dušama i srcima to dobro osjećamo.

„Ova noć je tako jasan vjesnik da nam se približio ramazani-šerif a u ramazanu su neizmjerna dobra za one koji su u ibadetu, Allahove robove koji slijede svog poslanika Muhammeda, alejhi selam, i koji su svjesni ramazana i njegove prilike. Zato je važno da Allaha, dželle šanuhu, stalno veličamo i da mu se zahvaljujemo. Sve nas je više u našim džamijama, sve je više naše djece i omladine u džamijama. To počiva na svijesti i odgovornosti starijih“, poručio je muftija Fazlović, naglasivši da je svaki čovjek bitan i da nam je do svih ljudi stalo, zato požurimo da pohvalimo ljude, svoju braću i sestre, a tri puta razmislimo hoćemo li reći ono što nije drago nikome, pa ni nama, naglasio je Muftija.

„Bosna i Hercegovina, naš narod u ovom vremenu ima dobru ulemu, dobre sinove i kćeri. To je tako jer je naš narod dobar narod. Da naše majke i očevi nisu dobri, ne bismo imali dobru ulemu, dobre sinova i kćeri“, kazao je Muftija te je naglasio da se u džamijama u Kladnju razvijaju kvalitetni programi u čemu, predvođeni glavnim imamom, učestvuju vrijedni imami i džematlije, predsjednik i članova Izvršnog odbora.

Mevlud su tokom ovog programa proučili imami i polaznici mektepske pouke Medžlisa Islamske zajednice Kladanj a prisutnima se obratio glavni imam Asim-ef. Esmić. Glavni imam Esmić je ovom prilikom muftiji Fazloviću uručio prepisane stranice Kur'ani-kerima, kaligrafski rad sačuvan u Kladnju. Prepisivač nije poznat a prepis datira iz XVII stoljeća. Dovu je na kraju programa proučio hafiz Nedžad Vehabović, profesor u Behram-begovoj medresi.