ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA
ZORA

Tekstovi

Medžlis Islamske zajednice Kladanj

13.03.2018.

Slika

Medžlis KLADANJ
Broj džemata 10
Broj džamija 11
Broj mekteba 18
Drugi vakufski objekti 4
Broj imama 11
Glavni imam Asim-ef. Esmić
Predsjednik Izvršnog odbora Selman Busnov
Džemati
  1. Džemat Kuršumlija
  2. Džemat Hadim Ali-pašina džamija
  3. Tuholj
  4. Brateljevići
  5. Ravne
  6. Gojsalići
  7. Brlošci Gojakovići
  8. Tarevo
  9. Noćajevići
  10. Stupari
O medžlisu Prema popisu stanovnistva iz 1991. godine na području općine Kladanj je živjelo 15.028 stanovnika, od toga 73% Muslimana. Zbog doseljavanja prognanika iz Podrinja nakon 1992. godine i ulaska u sastav općine Kladanj dvaju naselja prijeratne općine Vlasenica nastanjenih Bošnjacima, demografska struktura nešto je drukčija u odnosu na 1991. godinu. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na području općine Kladanj živi 12.348 stanovnika, od toga 11.997 Bošnjaka.

Administrativno područje Medžlisa Islamske zajednice Kladanj obuhvata u cijelosti područje prijeratne općine Kladanj.

Na području općine Kladanj nalazi se izuzetno veliki broj srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, što govori da su ovi prostori u dalekoj prošlosti bili dobro naseljeni i da su tu živjela bogumilska plemena. Godine 1557. Kladanj je bila kasaba koja je s okolicom činila nahiju sarajevskog kadiluka. Naselje je tada imalo čaršiju, džamiju i hamam, i bilo je važna raskrsnica osmanlijskih karavanskih drumova.

Krajem 19. stoljeća u Kladnju je bilo desetak hanova, što najbolje govori o tome koliko je ovo mjesto bilo prometno. U vrijeme osmanlijske uprave, a i kasnije, u Kladnju je podignuto više objekata islamske arhitekture. Tako je u Kladnju nekada bilo devet džamija, Hadim Ali-pašina medresa, muška i ženska mektebi-ibtidaijja, velika musalla, dvije kamene česme, tri turbeta i više mezarja. Zanimljivo je bio običaj u Kladnju da se merhumi ukopavaju u njihovim baščama, ili u mezaristanima uz džamiju. Tako je svaka džamija imala svoje mezarje, a prvo zajedničko mezarje formirano je 1905. godine u Tabinim njivama, koje je i danas aktivno. Površina ovog mezaristana iznosi oko 30 dunuma. Od svih navedenih vjerskih objekata i objekata islamske kulture do danas su sačuvani samo Hadži Bali-begova džamija i Hadži Đurđihanumina česma, koja je prenesena s druge lokacije u harem Bali-begove džamije. Osim velikog kamenog korita, česma ima musluk pokriven kamenim šatorastim krovom, što je jedinstvena pojava u našoj sredini. Osim navedenog, do danas su sačuvana i tri turbeta: Tehlil-dedino, Baba-Hasino i Avdi-begovo turbe na Plahovićima. Sva tri turbeta renovirana su i redovno se održavaju.

U novije vrijeme na području Medžlisa IZ Kladanj došlo je do formiranja nekoliko novih džemata i izgradnje novih vjerskih objekata. Na lokaciji gdje se danas nalaze prostorije Medžlisa Islamske zajednice Kladanj ranije je bila Hadži Muslihagina ili Srma-džamija. Bila je to klasična mahalska džamija kvadratne osnovice 8×8 m, građena od drveta i čerpića s drvenim krovom i munarom. Kako se navodi, zbog svoje je dotrajalosti džamija porušena 1964. godine i na njezinoj je lokaciji Odbor IZ Kladanj izgradio kuću za imama Bali-bego­ve džamije. Trenutno se u prizemlju navedene kuće nalaze službene prostorije Medžlisa, a na spratu je uređena stan za glavnog imama, imama Bali-begove džamiije.

Najnovije