Muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović održao je u petak, 29. decembra 2023. godine, hutbu u Džamiji “Kralj Abdullah” u Tuzli.

U hutbi je muftija Fazlović istakao da smo propisima i duhom naše vjere pozvani na međusobno dobročinstvo i čestito postupanje, a zabranjeno nam je da sudjelujemo u grijehu i međusobnom neprijateljstvu. Naglasio je da se ljudi često okupljaju raznim povodima, ali bez obzira o kojem povodu se radilo uvijek moraju imati na umu gdje su granice ponašanja i ljudskosti. Pozvao je džematlije da ostanu prisebni i odgovorni u danima koji dolaze.

– Nemojmo ni 31. decembra, kada se kalendarski smjenjuju dvije godine, sudjelovati u onome što nije moralno i ljudski dostojno i što pojedincima i porodicama može nanijeti štetu i trajne posljedice, kazao je, između ostalog, muftija Fazlović.

Muftija Fazlović je džematlijama prenio hutbu reisul-uleme Husein-ef. Kavazovića o podršci projektu rekonstrukcije, dogradnje i adaptacije zgrade ženskog odjeljenja Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.

Hutbu muftije Fazlovića prenosimo u cjelosti:

 ————————————————

Hvala Allahu, dželle šanuhu, Gospodaru svjetova, Milostivom, Svemilosnom! Onome Koji je Svog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, kao radosnih vijesti navjestitelja, i opominjatelja, i svjetiljku koja sija poslao. Da one koji vjeruju i dobro rade obraduje – njima zbilja od Allaha pripada blagodat plemenita.

Draga i poštovana brćo i sestre!

Zahvaljujemo se Allahu Mudrom i Svemogućem što je snagom vjere i ibadeta u naša srca i u naše duše usadio dva zadivljujuća i spasonosna osjećaja: jedan koji nas podstiče prema dobru i drugi koji nas odvraća od griješenja. O njihovom djelovanju na suštinu ljudskog bića najljepše je riječi kazao Plemeniti Poslanik, alejhi selam. U jednoj predaji, časni ashab Vabis ibn Ma'bed kazuje: ”Otišao sam Allahovom poslaniku želeći da ga upitam o dobročinstvu i grijehu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatražio je da se približim tako da su nam se koljena dodirivala, pa mi reče: ‘Vabise, hoćeš li da ti kažem šta si me došao pitati?’ ‘Hoću, Allahov poslaniče’, odgovorih. ‘Došao si da me pitaš o dobročinstvu i grijehu’, rekao je. ‘Da, došao sam te o tome pitati.’ Potom je sastavio prste svoje ruke, njima dodirnuo moje grudi i rekao: ‘Pitaj srce, Vabise! Dobročinstvo je ono u čemu srce nalazi mir i zadovoljstvo, a grijeh je ono što ranjava srce i što zapinje u grudima…”’ (Musned Ahmeda ibn Hanbela)

Naš Plemeniti Gospodar nas savjetuje i opominje: Ko čini dobro, za srce i dušu svoju radi, a ko čini zlo i istrajava u griješenju, protiv srca i duše svoje radi… (Fussilet, 46)

Obraćajući vam se danas s ovog časnog mjesta, cijenjeni i poštovani vjernici, pozivam vas na čuvanje vrijednosti dini-islama i svega što je u našem narodu poniklo i izrastalo kao naša autentična kultura i tradicija. Propisima i duhom naše vjere pozvani smo na međusobno dobročinstvo i čestito postupanje, a zabranjeno nam je da sudjelujemo u grijehu i međusobnom neprijateljstvu. U Kur'ani-kerimu su objavljene ove riječi: Dobročinstvom i bogobojaznošću vi se pomažite, a u grijehu i neprijateljstvu vi ne sudjelujte! I Allaha se bojte! (El-Mai'de, 2)

Ljudi se često okupljaju raznim povodima, ali bez obzira o kojem povodu se radilo uvijek moraju imati na umu gdje su granice ponašanja i ljudskosti. Ostanimo prisebni i odgovorni u danima koji dolaze i nemojmo činiti ono što nam je zabranjeno. Nemojmo ni 31. decembra, kada se kalendarski smjenjuju dvije godine, sudjelovati u onome što nije moralno i ljudski dostojno i što pojedincima i porodicama može nanijeti štetu i trajne posljedice.

Draga braćo i sestre!

Ovom prilikom vam prenosim poruku i apel poštovanog Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića da današnjim prilogom poslije džuma-namaza podržimo važan projekat Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, najstarije odgojno-obrazovne institucije u našoj zemlji i u ovom dijelu svijeta. Poruku Reisu-l-uleme prenosimo u cijelosti:

Poštovana braćo i sestre!

Suština naše vjere je tevhid, vjerovanje u Jednog Boga i Njegovo veličanje. Pokoravanje Allahu, dž.š., slijeđenje Njegovih naređenja i izbjegavanje Njegovih zabrana određeno je upravo nepokolebljivom vjerom u Allaha Uzvišenog; to je kamen-temeljac pobožnosti, čestitosti i vrlina.

Prenosi se od Ebu Seida el-Hudrija da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Kada je Musa tražio od Allaha da ga poduči molitvi kojom će Ga se sjećati i dozivati Ga, Allah mu je odgovorio: “Reci da nema drugog boga osim Allaha”. Musa Ga je pitao da li  svi robovi izgovaraju te riječi, a On mu je rekao: “Kada bi se sedmera nebesa i sve ono što je na njima i zemlja i sve što je na njoj izvagali s tim riječima, one bi prevagnule.”

Dok svjedočimo Božiju jednoću, potvrđujemo i vrijednost svakog čovjeka, kao jedinstvenog i neponovljivog Božijeg stvorenja. Svi ljudi su potomci Adema, a.s., koji je mikrokosmos, mali univerzum. Njemu je podareno namjesništvo i podređeno sve što je na Zemlji.

Danas se dominantna civilizacija, opsjednuta ratovima, pohlepom i gramzivošću za materijalnim dobrima, odriče čovjeka i njegove ljudskosti i osobnosti. Na njega se ne gleda kao na ličnost i Božije stvorenje, nego kao na usmjerenog i bezličnog glasača na izborima; kao na jeftinog radnika u proizvodnim pogonima; na žrtvu bez identiteta u ratovima, na statističku brojku; na siromašnog i društveno nevažnog pojedinca. Nad tako bezličnim Božijim stvorenjem dopušteni su sila i bezakonje, nekažnjeni krvavi zločini, progoni i porobljavanja!

Vlastitim očima vidimo kako se brutalno krše temeljna ljudska prava, norme i zakoni, međunarodni ugovori i konvencije.

Draga braćo i poštovane sestre!

Protiv takvoga svjetonazora mi se u Bosni borimo već više stoljeća i brižljivo čuvamo svoje vjerovanje u Jednoga Boga. Centar te naše borbe jest grandiozni hram znanja: Gazi Husrev-begova medresa, koja će uskoro, sa bibliotekom i džamijom, obilježiti 500 godina rada. Ne treba posebno podsjećati na sve ono što je ova škola postizala tokom tog vremena, na nebrojene predvodnike i alime u našem narodu, zemlji i svijetu koji su izrastali u ovom zdanju. Mnoge moralne i intelektualne veličine je medresa odgojila i obrazovala i marljivo čuvala vrijednosti našeg islamskog, ali i evropskog kulturnog identiteta. Kada god govorimo o takvoj grandioznosti medrese, prisjetimo se plemenitog dobročinitelja Gazi Husrev-bega, koji je oporučio da se u ovoj školi proučava ono znanje koje budu iziskivali vrijeme i mjesto.

Danas je Gazi Husrev-begovoj medresi potrebno da budemo njeni iskreni ensarije i da podržimo poduhvat rekonstrukcije i dogradnje zgrade njenog ženskog odjeljenja. Ta zgrada će, ako Bog da, omogućiti bolje uvjete, adekvatniji smještaj i kvalitetnije obrazovanje učenicama.

Građevina koju podižemo biće naša „sadaka-i džarija“ (trajna sadaka) koja će koristiti vrijednim tragaocima za znanjem. Bit će to plodonosni vakuf budućnosti.

Budimo na strani dobra, budimo na Božijoj strani, poredani u safove kao bedemi čvrsti.

Neka naša podrška bude velikodušna i ponukana iskrenim nijetom da se pridružimo velikom Gazi Husrev-begu.

Bože Milostivi, skrušeno Te molimo, primi naša dobra djela.

Smiluj nam se,

oprosti nama i roditeljima našim na Danu sviđanja računa.

Nema drugog Boga osim Tebe.

Tebi se vraćamo i molimo Te da nas uvedeš u džennetske bašče i među iskrene robove Tvoje.

Amin.