Izložba pod nazivom “Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici” otvorena je u utorak, 1. jula 2025. godine, u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli. Priređena je povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i dio je programa kojim Muftijstvo tuzlansko obilježava ovu važnu godišnjicu. Izložba je rezultat višemjesečnog naučnoistraživačkog rada autora Emira Šečića, sekretara Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli. Svečano ju je otvorio muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović.
Muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović u svom obraćanju je istakao duboku simboliku šehidske žrtve u odbrani Bosne i Hercegovine i njenog naroda, naglašavajući da su šehitluci ponikli širom zemlje kao putokazi i trajna opomena budućim generacijama.
– Sjećanje na šehide treba postati dio svijesti svakog pojedinca, jer to sjećanje učvršćuje osjećaj pripadnosti i odanosti Bosni i Hercegovini kao našoj obećanoj zemlji. Nju ne treba tražiti negdje drugo, ni na Istoku, ni na Zapadu; u njoj se rađamo, s njom se poistovjećujemo i njoj pripadamo – kazao je muftija Fazlović.
Podsjetio je na trajnu vezu između Islamske zajednice i njenog naroda, naglašavajući da su imami, muderisi i drugi službenici Zajednice kroz historiju dijelili sudbinu svog naroda, pa i u najtežim vremenima.
– Bosanska ulema je zajedno sa svojim džematlijama stala u najčasnije redove odbrane dini-islama i domovine. Samo u zaštićenoj zoni Srebrenica svoje živote je položilo dvadeset i pet imama šehida. Upravo ovom izložbom ukazano je na njihove svijetle likove i neprolaznu misiju. Ovim povodom iskazujemo divljenje prema snazi njihove vjere i najuzornijem požrtvovanju – istakao je muftija Fazlović.
Ukazao je na veličinu misije imama koja je ostvarivana poslije okončanja agresije.
– Posebno ističem primjer odvažnih imama koji su s velikom požrtvovanošću i istrajnošću predvodili ljude na putu povratka i s njima iznova već decenijama podizali i gradili svoje džemate. Činili su to čestiti imami, vođeni sviješću o smislu vlastite uloge i dalekovidnošću koliko je uspješan povratak Bošnjaka na sva mjesta s kojih su protjerani važan za budućnost cijelog našeg naroda i njegove domovine. Nemjerljivo mnogo su dali za sve ovo vrijeme borbe Bošnjaka za svoje pravo na život i čast, imetak i slobodu, na svoju vjeru i vlastiti jezik, na svoju kulturu i običaje. Njihova uloga je vidljiva i u naporima Islamske zajednice da se u Srebrenici i drugim gradovima Podrinja uspostave memorijalni centri i šehitska mezarja koji će trajno čuvati istinu o genocidu nad muslimanima Bošnjacima – kazao je muftija, uputivši riječi posebne zahvalnosti i priznanja autoru izložbe profesoru Emiru Šečiću, sekretaru Instituta za društvena i religijska istraživanja, i Fikretu Ibričiću, tuzlanskom slikaru.
Autor izložbe Emir Šečić pojasnio je da izložba “Imami šehidi – žrtve genocida u Srebrenici” ima dvije sadržajne cjeline. Prvu čine informativni panoi na kojima su predstavljene kratke biografije svakog od imama šehida, upotpunjene njihovom fotografijom, slikom džamije u kojoj su službovali do početka agresije i fotografijom njihovog nišana. Drugi dio izložbe obuhvata umjetničke portrete rađene na osnovu fotografija do kojih se došlo tokom istraživačkog rada.
Šečić je podsjetio i na izuzetnu ulogu imama tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, naglašavajući njihovu neraskidivu vezu sa narodom i spremnost da dijele njegovu sudbinu, čak i u najtežim okolnostima.
– U genocidu je ubijeno 25 imama, hatiba, mualima, svršenika i učenika Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Pored 12 srebreničkih imama, ubijeni su imami sa područja Bratunca (6), Zvornika (3), Vlasenice (3) i Višegrada (1). Najmlađi imam, koji je ubijen u genocidu, imao je svega 20 godina, dok je najstariji imao 68 godina – istakao je Šečić.
Govoreći o procesu identifikacije i ukopa, Šečić je istakao da su u proteklih trideset godina posmrtni ostaci 21 imama pronađeni i identificirani, u više sekundarnih grobnica na području Srebrenice, Bratunca i Zvornika. Devetnaest njih je ukopano u šehidskom mezarju Memorijalnog centra Srebrenica–Potočari, dok su preostala dvojica, prema želji porodica, ukopani u Kamenici kod Zvornika i na Ravnim Bakijama u Sarajevu.
– Do današnjeg dana nijedna kost nije pronađena od četverice imama šehida: Ejuba-ef. Husejinovića, Sulje-ef. Memića, Ahmeda-ef. Memića i Adila-ef. Rizvanovića – podsjetio je Šečić.
Ovi podaci svjedoče o razmjerama zločina, ali i o potrebi da se imena i žrtva imama šehida trajno sačuvaju u kolektivnoj memoriji naroda.
Glavni imam Medžlisa IZ Srebrenica Damir-ef. Peštalić je poručio da je ova izložba veoma emotivna i nosi važne poruke.
U emotivnom obraćanju prisutnima, autor portreta Fikret Ibričić zahvalio je na odzivu i iskazanoj podršci izložbi, ističući koliko je rad na likovima imama šehida bio duboko lično i duhovno iskustvo.
Postavka ostaje otvorena u Tuzli do 7. jula, nakon čega se seli u Memorijalni centar Srebrenica–Potočari, gdje će biti dostupna do 8. augusta.
Pripremu izložbe podržali su Muftijstvo tuzlansko, Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli, Medžlis Islamske zajednice Tuzla i Medžlis Islamske zajednice Srebrenica, a u Tuzli je otvorena u okviru programa “30 godina sjećanja na genocid u Srebrenici”.
