U Behram-begovoj medresi je u utorak, 7. marta 2023. godine, promovirana naučna monografija “40 bosanskohercegovačkih mushafa” u kojoj su predstavljeni najljepši rukopisi Kur’ana u Bosni i Hercegovini.

Promociji su prisustvovali muftija tuzlanski dr. Vahid-ef. Fazlović, ministar obrazovanja i nauke TK dr. Ahmed Omerović, direktori ustanova Islamske zajednice na području Muftiluka tuzlanskog, glavni imami, muderrisi, brojni gosti, učenici i učenice.

Muftija Fazlović je u svome obraćanju istakao da sve što nas povezuje s Kur'ani-kerimom, posljednjom Allahovom objavom, je veličanstveno.

– Allahova objava Kur'ani-kerim je po svemu što ga karakterizira, posebna knjiga i kada je riječ o vjerovanju ali i kada je riječ o znanju, nauci. Sve što smo slušali iz okvira nauke zapravo iskazuje jednu od dimenzija nadnaravnosti Kur'ana. Kur'ani-kerim je mudžiza, nadnaravno Božije djelo. Zamislite kakav je osjećaj doprinositi da to izađe na vidjelo, da se jedno takvo znanje dijeli među ljudima u ovom vremenu i ovdje gdje mi živimo. Osjećamo ponos da u našoj zemlji imamo sačuvano ovo blago dini-islama. Sačuvano je svjedočanstvo generacija ljudi koji su učili i kaligrafijom, posebnim rukopisom prepisivali Kur'ani-kerim a onda to čuvali. Sve ove vanjske forme imaju cilj da skrenu pažnju na poruku, sadržaj Kur'ani-kerima. Zahvaljujemo se autorima jer je ovo izuzetno vrijedan doprinos za muslimane u Bosni i Hercegovini. Ovo djelo je i jedna univerzalna poruka koja se šalje iz Bosne i Hercegovine“, kazao je muftija Fazlović.

Autori monografije dr. Ćazim Hadžimejlić i dr. Haris Dervišević u ovom djelu su predstavili 40 rukom prepisanih i ukrašenih starih mushafa koji se nalaze u Bosni i Hercegovini. Monografija, objavljenja na bosanskom i engleskom jeziku, plod je višegodišnjih istraživanja privatnih i institucionalnih zbirki tokom čega je zaključeno da u Bosni i Hercegovini ima preko 1.000 prijepisa Kur’ana iz različitih perioda.

“Ova monografija ‘40 bosanskohercegovačkih mushafa’ nastala je, odnosno ideja je nastala još prije 20 godina, a u posljednje dvije godine uspjeli smo da je realizujemo. Pogotovo prošlogodišnjim intenzivnim radom koji smo uložili istraživajući čitavu Bosnu, od svih institucija koje imaju i posjeduju biblioteke do privatnih kolekcija i biblioteka u kojima se nalaze određeni dijelovi rukopisne građe. U tim bibliotekama pronašli smo oko 1.300 bosanskohercegovačkih ispisanih mushafa, ali smo izabrali 40 koji su najbogatiji, najvrjedniji, najreprezentativniji, da kažemo tako nulte kategorije u kulturi i umjetnosti, a koji su pohranjeni u sedam institucija u BiH, jednim dijelom u privatnim kolekcijama, a drugi su iz institucija od Gazi Husrev-begove biblioteke koja je najveći čuvar toga do arhiva, muzeja i privatnih kolekcija”, istakao je jedan od autora monografije Hadžimejlić.

Svaki mushaf u ovoj monografiji ima posebnu priču. Najstariji je s kraja 13. stoljeća, a posljednji ispisani mushaf koji se našao u monografiji je s kraja 19. stoljeća.

Promotor monografije dr. Sead Seljubac istakao je njen značaj u sveukupnim prilikama u Bosni i Hercegovini.

“Ova monografija je mnogo više od monografije one koje smo mi uopće uobičajili da imamo ispred sebe. Njen enciklopedijski format i bogata sadržina, rekao bih likovno bogata sadržina, govori o želji da se koliko-toliko približimo samoj kvaliteti mushafa koji su odabrani. Ovih 40 mushafa kao najljepše kandidovalo je više segmenata. Jedan od njih je ljepota u koju je očito uneseno puno ljubavi od samih prepisivača do ostalih umjetnika koji su bili uključeni u rad. Jedan je prepisivač koji tako lijepo piše harf, drugi je umjetnik knjige koji to itekako dobro uvezuje, treći su oni koji ukrašavaju, a najčešće su to kaligrafi. To je više segmenata jedne umjetnosti koji su itekako duhovno poruka koliko ljubavi dugujemo svi danas prema mushafu kao formi s jedne strane, a s druge strane koliko je bitno i nužno njegovati tradiciju segmenta umjetnosti. Ako je prestala potreba prepsivanja mushafa zbog štampanja nije prestala potreba za ljubavlju prema harfu kao nečemu u šta je sišla sveta riječ”, kazao je dr. Seljubac.

Ono što je sa ovom monografijom predstavljeno je samo kap onoga što je na ovim prostorima nekada bilo sačuvano. Nažalost, vrijeme je učinilo svoje, kroz seobe, ratove, nemar, udaljavanje od naše kulturne baštine mnogi mushafi su nepovratno izgubljeno.

Kako je istaknuto na promociji, autori ove vrijedne studije uspjeli su predstaviti 40 odabranih mushafa te nas istovremeno podučiti osnovnim pojmovima umjetnosti prepisivanja mushafa nekada i sada, kao i umjetnosti ukrašavanja mushafa posebnim tehnikama i materijalima.

Moderator promocije bio je mr. Admir Muratović a organizatori su Muftijstvo tuzlansko, Behram-begova medresa, Institut za društvena i religijska istraživanja, JU Biblioteka „Behram-beg“ i UG „Mesudija“.

(Foto: Agencija Anadolija/Muftijstvo tuzlansko)