Medžlis KLADANJ
Broj džemata 10
Broj džamija 11
Broj mekteba 18
Drugi vakufski objekti 4
Broj imama 11
Glavni imam Asim-ef. Esmić
Predsjednik Izvršnog odbora Selman Busnov
Džemati
  1. Džemat Kuršumlija
  2. Džemat Hadim Ali-pašina džamija
  3. Tuholj
  4. Brateljevići
  5. Ravne
  6. Gojsalići
  7. Brlošci Gojakovići
  8. Tarevo
  9. Noćajevići
  10. Stupari
O medžlisu Prema popisu stanovnistva iz 1991. godine na području općine Kladanj je živjelo 15.028 stanovnika, od toga 73% Muslimana. Zbog doseljavanja prognanika iz Podrinja nakon 1992. godine i ulaska u sastav općine Kladanj dvaju naselja prijeratne općine Vlasenica nastanjenih Bošnjacima, demografska struktura nešto je drukčija u odnosu na 1991. godinu. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine na području općine Kladanj živi 12.348 stanovnika, od toga 11.997 Bošnjaka.

Administrativno područje Medžlisa Islamske zajednice Kladanj obuhvata u cijelosti područje prijeratne općine Kladanj.

Na području općine Kladanj nalazi se izuzetno veliki broj srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, što govori da su ovi prostori u dalekoj prošlosti bili dobro naseljeni i da su tu živjela bogumilska plemena. Godine 1557. Kladanj je bila kasaba koja je s okolicom činila nahiju sarajevskog kadiluka. Naselje je tada imalo čaršiju, džamiju i hamam, i bilo je važna raskrsnica osmanlijskih karavanskih drumova.

Krajem 19. stoljeća u Kladnju je bilo desetak hanova, što najbolje govori o tome koliko je ovo mjesto bilo prometno. U vrijeme osmanlijske uprave, a i kasnije, u Kladnju je podignuto više objekata islamske arhitekture. Tako je u Kladnju nekada bilo devet džamija, Hadim Ali-pašina medresa, muška i ženska mektebi-ibtidaijja, velika musalla, dvije kamene česme, tri turbeta i više mezarja. Zanimljivo je bio običaj u Kladnju da se merhumi ukopavaju u njihovim baščama, ili u mezaristanima uz džamiju. Tako je svaka džamija imala svoje mezarje, a prvo zajedničko mezarje formirano je 1905. godine u Tabinim njivama, koje je i danas aktivno. Površina ovog mezaristana iznosi oko 30 dunuma. Od svih navedenih vjerskih objekata i objekata islamske kulture do danas su sačuvani samo Hadži Bali-begova džamija i Hadži Đurđihanumina česma, koja je prenesena s druge lokacije u harem Bali-begove džamije. Osim velikog kamenog korita, česma ima musluk pokriven kamenim šatorastim krovom, što je jedinstvena pojava u našoj sredini. Osim navedenog, do danas su sačuvana i tri turbeta: Tehlil-dedino, Baba-Hasino i Avdi-begovo turbe na Plahovićima. Sva tri turbeta renovirana su i redovno se održavaju.

U novije vrijeme na području Medžlisa IZ Kladanj došlo je do formiranja nekoliko novih džemata i izgradnje novih vjerskih objekata. Na lokaciji gdje se danas nalaze prostorije Medžlisa Islamske zajednice Kladanj ranije je bila Hadži Muslihagina ili Srma-džamija. Bila je to klasična mahalska džamija kvadratne osnovice 8×8 m, građena od drveta i čerpića s drvenim krovom i munarom. Kako se navodi, zbog svoje je dotrajalosti džamija porušena 1964. godine i na njezinoj je lokaciji Odbor IZ Kladanj izgradio kuću za imama Bali-bego­ve džamije. Trenutno se u prizemlju navedene kuće nalaze službene prostorije Medžlisa, a na spratu je uređena stan za glavnog imama, imama Bali-begove džamiije.