Živinice AKŠAM 20:35
Žepa AKŠAM 20:32
Zvornik AKŠAM 20:33
Vlasenica AKŠAM 20:33
Tuzla AKŠAM 20:36
Šekovići AKŠAM 20:34
Srebrenik AKŠAM 20:37
Srebrenica AKŠAM 20:31
Orašje AKŠAM 20:38
Odžak AKŠAM 20:39
Modriča AKŠAM 20:39
Lukavac AKŠAM 20:36
Kladanj AKŠAM 20:34
Kalesija AKŠAM 20:35
Gradačac AKŠAM 20:38
Gračanica AKŠAM 20:38
Čelić AKŠAM 20:36
Brčko AKŠAM 20:36
Bratunac AKŠAM 20:32
Bosanski Šamac AKŠAM 20:39
Bijeljina AKŠAM 20:34
Banovići AKŠAM 20:36

Tekstovi

Medžlis Islamske zajednice Teočak

12.04.2018.

Slika

Medžlis TEOČAK
Broj džemata 6
Broj džamija 7
Broj mekteba 12
Drugi vakufski objekti 8
Broj imama 6
Glavni imam Muhamed-ef. Rizvić
Predsjednik Izvršnog odbora Ibrahim Bešić
Džemati 1. Teočak Centar

2. Sniježnica

3. Jasikovac

4. Stari Teočak

5. Bilalići

6. Husejnovići

O medžlisu Teočak je danas veliko naselje koje leži na 46-tom kilometru, sjeverozapadno od Zvornika. Smješten je  na sjeveroistočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini 200-600 metara. Čine ga više naselja i to: Stari Teočak, Bilalići, Husejnovići, Jasikovac, Centar i Sniježnica. Sva ova naselja su i džemati koji imaju po jednu izgrađenu džamiju, izuzev Stari Teočak koji ima dvije džamije. Po poslednjem popisu Teočak broji 7000 stanovnika, svi Bošnjaci. Teočak je u dalekoj prošlosti imao vrlo važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Smješten je tako da se iz Teočaka vide Drina i Sava, Bijeljina i Brčko i još mnoga naselja Semberije i Posavine.

Najstariji džemat je Stari Teočak u kojem se nalazi i jedna među najstarijim džamijama ovog prostora stara džamija ‘Fethija’, koja je smještena u podnožju stare tvrđave, na uzvisini između obronaka Točila, Medića, Tursanovog Brda i Grahovišta za čiju gradnju se spominje ime sultan Fatiha Mehmeda II, a poslije zauzimanja tvrđave od ugara 1474. g.odnosno  894. godine po hidžri, kad se u turskoj vlasti spominju tuzlanska područja.

Međutim na ploči 80 cm x 50 cm uokvirenoj drvenim okvirom, stoji napisano: “Ova časna džamija postoji i služi od 1548. godine naše ere, a po hidžretu od 968. godine. Osvojena od Mađara i uspostavljena po sultan Bajazidu II .

Registrovana kod Zemaljskog zavoda u Sarajevu kao kulturni spomenik. Pod zaštitom države od 1959. godine.

Najnovije